PRIVREDA
Prekomjeran uvoz iz EU kočnica razvoja
BANJALUKA – Stanje u proizvodnji i plasmanu tovnih svinja u Srpskoj izuzetno je nepovoljno za proizvođače zbog prekomjernog uvoza svinjskog mesa iz Evropske unije, što predstavlja veliku kočnicu u razvoju ovog sektora.
Pomoćnik ministra za poljoprivredu Zoran Maletić ističe da se procjenjuje da je između 7.000 i 8.000 tovnih svinja prosječne težine do 120 kilograma prispjelo za isporuku.
– Na osnovu podataka Agencije za agrarna plaćanja RS zaključno sa 14. avgustom, prispjeli su zahtjevi za isplatu premije za 37.080 tovnih svinja po prosječnoj prodajnoj cijeni od 2,93 marke po kilogramu s uračunatim PDV-om – pojasnio je Maletić i dodao da je prodajna vrijednost tovnih svinja za 6,10 odsto smanjena u odnosu na prošlu godinu.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS podsjećaju da su povećali podsticaje za tovne svinje za 88,43 odsto, odnosno sa 22 na 50 KM po grlu.
– Za premiju za utovljene svinje ove godine biće izdvojeno 1,5 miliona KM, dok je u posljednje tri godine prosječno za ovu mjeru godišnje izdvajano oko 800.000 KM – naveli su u ministarstvu i dodali da je premija za priplodne krmače povećana za 86,20 odsto, odnosno sa 53 na 90 maraka po grlu.
U Ministarstvu naglašavaju da je vrijednost uvoza svinjskog mesa za sedam mjeseci ove godine 31,39 miliona KM te da je za 8,88 odsto veća u poređenju s istim periodom lani. S druge strane, izvoza svinjskog mesa za sedam mjeseci ove godine nije bilo, dok je lani u istom periodu vrijednost izvoza dostigla tek 21.851 marku.
Predsjednik Udruženja svinjara RS Mišo Maljčić kaže da domaća proizvodnja svinjskog mesa nikada nije imala zaštitu sa nivoa BiH.
– Granice BiH su širom otvorene za uvoz svinjskog mesa, koje je preplavilo domaće tržište. Džaba i podsticaji koje je naše ministarstvo povećalo od ove godine, kada su granice BiH najotvorenije u EU. Mi već sabiramo gubitke, a ako se nešto ne preduzme, proizvodnja svinjskog mesa će se ugasiti, a time i život u selima širom RS – rekao je Maljčić.
Proizvođač iz Gradiške Ranko Sarajlić, koji u svom domaćinstvu godišnje proizvede do 3.000 svinja, ne krije ogorčenje zbog nemara institucija na nivou BiH za domaće uzgajivače svinja.
Navodi ministra Mirka Šarovića da mi nijedan zahtjev nismo poslali za zaštitu domaće proizvodnje su netačni. Svi naši zahtjevi su bili uzalud, nikada nam nisu odgovorili, a kamoli zaštitili naš rad i trud. Uvoz je prekomjeran, a mi iz dana u dan propadamo – rekao je Sarajlić.
Zaštita domaće proizvodnje
Zoran Maletić je komentarišući izjavu ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića da je “pitanje zaštite domaće proizvodnje u nadležnosti Vlade RS” rekao da se Šarović pravi nevješt.
– U nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH su svi mehanizmi kako bi bio spriječen prekomjeran uvoz i zaštićena domaća proizvodnja. Međutim, na tom polju ništa nisu uradili. Dobro je što je Šarović konačno priznao da ovo pitanje zahtijeva konkretne mjere Savjeta ministara BiH i s interesovanjem čekamo da vidimo naredni potez koji će povući Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Savjet ministara – rekao je Maletić.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca