FINANSIJE
Stranci nas kreditiraju našim parama
SARAJEVO – Entitetske vlade izgubile su u posljednjih nekoliko godina više od 200 miliona maraka zbog toga što Centralna banka BiH nema zakonsko uporište za bilo kakve finansijske intervencije na domaćem tržištu.
Tvrdi to makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, navodeći paradoksalnu situaciju da CB BiH može ulagati novac u kupovinu inostranih, ali ne i domaćih obveznica.
Stoga se, kako je istakao, postavlja pitanje kome ili čijim interesima služi ova finansijska institucija.
– Svi bi trebalo da se zapitaju da li Centralna banka BiH služi za razvoj naše ili drugih ekonomija – naglasio je Hadžić.
Kako bi finansirale svoje budžetske rashode, objašnjava Hadžić, vlasti u BiH imaju potrebu da se na finansijskom tržištu snalaze kako da dođu do novca. Emituju obveznice, ali se i zadužuju kod komercijalnih banaka kojima je u posljednjih šest godina plaćeno više od 290 miliona maraka na ime kamata.
Kada se podvuče crta, RS i FBiH na ovaj način godišnje gube ogroman novac koji je mogao biti iskorišćen za neke od velikih infrastrukturnih projekata.
S druge strane, od 10 milijardi maraka, koliko iznose devizne rezerve BiH, čak 95 odsto ovog novca nalazi se van granica zemlje. U trezoru Centralne banke je tek simbolična svota novca, negdje oko 200 miliona. Ostatak, čak 7,3 milijarde, uložen je u inostrane vrijednosne papire, a 2,5 milijardi je deponovano na račune evropskih banaka.
– Ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali možemo sumnjati i pretpostaviti da ove inostrane banke, na čijim računima su deponovane naše devizne rezerve, ovaj novac plasiraju na finansijskom tržištu BiH, i to po visokim kamatnim stopama. Ispada da mi posuđujemo naš novac. To je paradoks – kaže Hadžić.
Prema zvaničnim podacima za 2017. godinu, prinos CB BiH od uloženih sredstava u inostranstvu iznosio je svega 12 miliona maraka.
Kada je osnivana ona je trebalo da stabilizuje finansijsko tržište u BiH, zaustavi inflaciju i uvede red na monetarnom tržištu. Kako bi se to i postiglo uspostavljen je jedan od najrigidnijih monetarnih sistema, koji i danas funkcioniše, a koji zabranjuje bilo kakve finansijske intervencije ove ustanove na domaćem tržištu.
– Posao CB BiH se sveo samo na održavanje stabilnosti naše valute, što je opet dovelo do toga da imamo jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u svijetu. Mi, u stvari, nemamo Centralnu banku, već valutni odbor, a pitanje je i koliko je konvertibilna marka uopšte i konvertibilna – tvrdi Hadžić.
Iz CB BiH, pak, ističu da još nije došlo vrijeme za promjene, te da će i u narednom periodu nastaviti da rade po modelu valutnog odbora jer je on garant monetarne stabilnosti BiH.
Kako su pojasnili, u neizvjesnom okruženju i sve većim izvorima nestabilnosti u zemlji i inostranstvu bilo bi pogubno ući u bilo kakve izmjene postojećeg Zakona o CB BiH, pa i u one “kozmetičke” koje bi joj omogućile da na finansijskom tržištu investira u domaće vrijednosne papire.
– Ulaganje deviznih rezervi dozvoljeno je u dužničke papire vlada i centralnih banaka odabranih zemalja evrozone, i to onih sa suverenim kreditnim rejtingom. Kreditni rizik domaćih emitenata je u špelukativnoj zoni i sa stanovišta bilo koje centralne banke, a posebno one koja garantuje punu likvidnost domaće valute deviznim rezervama, ulaganje u ove papire je suviše rizično – naglasili su iz CB BiH.
Biće kako odluči MMF
Da do izmjena postojećih zakonskih propisa neće doći u nekoj bliskoj budućnosti potvrdili su za “Glas Srpske” i izvori iz CB BiH, naglašavajući da niko iz rukovodne strukture ove institucije u stvari nema hrabrosti da predloži neke izmjene zakona.
– Zemlja je u dugu, a treba imati u vidu i da se u BiH ništa ne može uraditi bez prećutnog odobrenja MMF-a i drugih međunarodnih institucija. Biće kako oni odluče – naveli su naši izvori, dodajući da onda ne treba da čudi stav pojedinih ekonomskih analitičara koji Centralnu banku BiH nazivaju mjenjačnicom.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca