Connect with us

PRIVREDA

Za pola godine deficit u agroindustriji veći od milijarde

Objavljeno

 


Agroindustrija

SARAJEVO – U Bosnu i Hercegovinu je za pola godine uvezeno hrane u vrijednosti od milijardu i po maraka, dok je sa druge strane izvezeno za gotovo tri četvrtine manje, što pokazuje kako je 72 odsto proizvoda iz agroindustrije uvezeno.

Izvoz od 414.727.986 manji je za 11,76 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se uvoz zadržao na gotovo istom nivou, pa je za samo šest mjeseci deficit u ovoj oblasti premašio milijardu maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Tako je, na primjer, u analiziranom periodu izvezeno mesa u vrijednosti od 52,2 miliona KM, a uvezeno nepunih 150 miliona KM, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi skromnih 39,6 odsto.

„Na ovakve pokazatelje imao je uticaj i SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju). Mesna industrija u BiH praktično ne postoji, jer ukidanjem carina tržište je preplavljeno uvoznom robom, koja je znatno ugrozila domaće proizvođače“, navodi se u izvještaju STK BiH.

Kada je mlijeko u pitanju, ukupan izvoz bio je od 39,5 miliona KM, ali od te sume 67 odsto, ili 26,5 miliona KM, je UHT sterilizirano mlijeko, koje ima najnižu tržišnu vrijednost. Sa druge strane, uvezeno je 71,5 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda, od čega je 60 odsto mliječnih prerađevina s većom dodanom vrijednosti.

„Mliječna industrija je takođe dosta oštećena primjenom sporazuma, jer su naše tržište preplavili mlijeko i njegovi proizvodi iz EU. Ono što je preostalo našim proizvođačima i prerađivačima je da svoje proizvode plasirju na alternativna tržišta, pa smo mlijeko i njegove proizvode plasirali u region, najviše u Crnu Goru, zatim Srbiju“, ocjenjuju u STK.

Reklama

Ništa bolji pokazatelji nisu ni u oblasti voća i povrća, gdje se izvoz kreće oko 60 miliona, a uvoz čak 286 miliona KM.

Jedina svijetla tačka je to što je ponovo počela isporuka jabuka u BiH, gdje je u kratkom periodu izvezeno preko 300 tona u desetak šlepera.

Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, kaže kako na kraju svake godine deficit pređe dvije milijarde maraka, te da je izvjesno da će se to desiti i ove. Smatra kako je domaću proizvodnju potrebno stimulisati jer je tržište otvoreno i dozvoljena je trgovina svim i svačim. On ne sumnja da u BiH postoje kompanije i poljoprivrednici koji imaju kapacitete za veću proizvodnju.

„Velike kompanije u zemlji rade na 30 odsto svojih kapaciteta. Između 100 i 200 odsto bi mogle povećati proizvodnju kada bi imale sirovinu. Imaju sve međunarodne standarde o postizanju kvaliteta i o održavanju kontinuiteta, a izvoze i u 30 država. Sigurno je da imamo kvalitet i da možemo povećati kapacitete ako obezbijedimo tržište. Zasad sa strane dolazi sve i svašta, bez zahtijevanja minimum kvaliteta“, kazao nam je Kapo.

Generalno gledano, BiH je u prvom polugodištu ostvarila izvoz u vrijednosti od šest milijardi KM, što je više za 12,14 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 9,5 milijardi, a što je više za 7,96 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci lani. Ove promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 63,2 odsto, što je više za 3,88 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.

Najznačajniji partner u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH je EU, na koju se odnosi 72,6 odsto od ukupnog izvoza i 68,6 odsto od ukupnog uvoza.

Reklama

Izvoz                               Uvoz

Meso                 52,2 miliona KM            149,5 miliona KM
Mlijeko               39,5 miliona KM            71,5 miliona KM
Voće i povrće      60,3 miliona KM            286,5 miliona KM

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu