PRIVREDA
Dobitna kombinacija: Biti gastarbajter u svojoj zemlji i raditi za njemačku platu
Da ljudi sa naših prostora već decenijama odlaze u Njemačku na rad, odavno je poznato, a u posljednje vrijeme je sve više privrednika iz RS, koji pokušavaju da započnu biznis u najrazvijenijoj zemlji EU.
Prilično nevjerovatno, međutim, bar za neupućene posmatrače, zvuči priča da su Nijemci zainteresovani da svoje firme otvaraju u BiH, ili da nađu trajne poslovne partnere među domaćim preduzećima.
U BiH trenutno radi 250 njemačkih firmi, a sve je veća potreba za otvaranjem novih pogona, ili za saradnju sa domaćim proizvođačima, poručuju privrednici iz Njemačke.
Šta, ustvari, Nijemci traže u BiH? Kao i kod kuće, Nijemci su i na “gostujućem” terenu zainteresovani uglavnom za relativno jeftinu, a kompetentnu radnu snagu.
Potvrdio je to, na neki način, i šef Kancelarije njemačke privrede u BiH, Sven Torsten Pothot, koji je nedavno boravio u Banjaluci, na skupu koji je organizovala Privredna komora RS, s ciljem povezivanja domaćih i nemačkih privrednika.
– Postoji interes za veće prisustvo njemačkih firmi, jer za to postoje veliki potencijali. Njemački privrednici na ovim područjima vide interes za angažovanje, zbog toga što su proizvodni troškovi mnogo niži nego u zapadnim evropskim zemljama, kao i zarto što u BiH još postoji određeni nivo stručne radne snage – rekao je Pothot.
Jedno od preduzeća koje sarađuju sa nemačkim fimama je i “Jelšingrad” iz Gradiške, koji se bavi proizvodnjom velikih čeličnih konstrukcija.
Direktor ovog preduzeća, Branislav Banjac, rekao je da postoje veliki potencijali za saradnju sa Njemačkom, dodajući da će ovo preduzeće sigurno povećati obim izvoza svojih proizvoda na njemačko tržište.
– Domaća privreda se i inače treba usmjeravati na proizvodnju gotovih ili proizvoda većeg stepena finalizacije. Mi to možemo i u tome je naša šansa – rekao je direktor gradiškog “Jelšingrada”.
Ova firma je već prepoznata u zapadnoj Evropi po vrlo dobro obavljenim poslovima i kvalitetnim proizvodima, koji su ipak jeftiniji od istih takvih proizvedenih u Italiji ili Luksemburgu.
Miroslav Vukajlović, direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju “Spektar”, kaže da je ovo preduzeće dobar primjer, koji bi mogli slijediti i drugi domaći privrednici.
– Ustvari, kada se uporede primanja, uslovi rada i troškovi života, za naše ljude koji traže posla je idealna kombinacija da ovdje rade za neku njemačku kompaniju, ali po uslovima koji ne bi bili mnogo lošiji od onih koji se nude radicima u Njemačkoj – kaže Vukajlović.
Dodaje da u takvom slučaju i poslovi moraju da budu obavljeni “njemački kvalitetno”, što ne bi trebalo da bude problem, jer se ispostavilo da su naši radnici jako dobri, ako su obučeni, motivisani i poštovani od strane poslodavca.
S druge strane, i vlasti na nivou RS i BiH morale bi njemačke ulagače dočekati kao dobri domaćini i pružiti im punu podršku.
– Takva kombinacija bi bila u obostranom interesu: i njemačkih ili drugih stranih komapnija, i domaćeg tržišta radne snage. Zahvaljujući napretku tehnologije, danas se proizvodni procesi i linije lako premještaju s jedne lokacije na drugu. S druge strane, mi ovdje možemo još dugo proizvoditi po postupcima koji ne zadovoljavaju stroge EU standarde, recimo u pogledu ekologije, što takođe pojeftinjuje i pojednostalvjuje proizvodnju – objašnjava Vukajlović.
Sa sociološkog i demografskog stanovišta, ukoliko bi ljudi mogli biti “gastarbajteri u svojoj zemlji”, smanjio bi se i odliv stanovništa. Ako žive u svojim kućama i stanovima sa svojim porodicama, radnici imaju više motiva da rade, a smanjuju se i troškovi života, objašnjavaju stručnjaci, pogotovo što u BiH još uvijek većina stanovništva živi u ruralnim područjima, što znači da imaju imanja, voćnjake ili bašte, gdje proizvode domaću hranu. Sve su to pogodnosti kakave ne bi imali u Njemačkoj, pogotovo ako se uzme u obzir da su najveći industrijski gradovi u ovoj zemlji među najskupljima za život.
Ovakva “računica”, te tradicionalna balkanska vezanost za zavičaj i porodicu, podstakla je i Vladu Srbije na politiku, koja je ovu zemlju učinila najpoželjnijom “industrijskom zonom” u cijelom regionu.
– Veliki broj zapadnih preduzeća je otvorio svoje proizvodne pogone u Srbiji i rezultat je vidljiv: zaposlenost raste, a sve manje ljudi napušta Srbiju. Mada je u početku izgledalo da su uslovi koje nude strani poslodavci surovi i to se sada mijenja, pa su radnici sve više motivisani da ostanu u Srbiji – kaže Vukajlović.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
DINECO: Domaći brend za svjetsko tržište
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
-
NEKRETNINE3 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE9 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI9 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE8 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE6 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca