FINANSIJE
Gdje završavaju prihodi od akciza na duvan i cigarete?
Dio novca od akciza na duvan i duvanske proizvode, tačnije pet odsto od onoga što se godišnje od njih prikupi, treba namjenski usmjeriti fondovima solidarnosti u entitetima i distriktu.
To je najnovija u nizu inicijativa koje su u BiH pokretane u posljednjih pet-šest godina sa idejom da se dio prihoda od prodaje ove robe usmjeri u liječenje, kao što se radi i u okruženju.
Ovu inicijativu nedavno je u proceduru Parlamenta BiH uputio poslanik Salko Sokolović, navodeći između ostalog da „nije razumno da se godišnje prikupi oko jedne milijarde maraka po osnovu akciza na duvan i pića, a da se ništa od tog iznosa namjenski ne vraća u zdravstveni sistem“.
Samo po osnovu akciza za duvan i duvanske proizvode od 2009. godine i zaključno sa prošlom godinom je prikupljeno više od 6,4 milijardi KM, ali umjesto u zdravstvenom sistemu, taj novac završava u finansiranju raznih budžetskih potreba, podseća se u ovoj inicijativi.
– Planskim usmjeravanjem sredstava, što bi i trebala biti primarna svrha, zdravstveni sektor u cijeloj državi bi dobio značajniji i dodatni izvor finansijskih sredstava, za unapređenje dijagnostike, uslova rada, ali i finansiranje liječenja teških bolesti kroz poseban fond – navodi Sokolović.
Podsjeća i da se u BiH već godinama povećava akciza na duvan i prerađevine, upravo da bi se visokom cijenom smanjila potrošnja i upotreba duvana, upravo zbog štetnosti po zdravlje.
Sudbina njegove incijative, međutim, vjerovatno neće biti mnogo drugačija nego i svih njenih prethodnica. Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma podržala je prije nekoliko dana inicijativu i uputila je u dalju proceduru, ali neizvjesno je da li će se i kada to dalje i razmatrati.
Mnogi je tumače i samo kao predizborni marketing. I do sada je, naime, zagovarano slično usmjeravanje akciza na duvan, ali i alkohol, direktno u zdravstvo koje grca u dugovima i treba mu dodatnih prihoda, pa i povećanje akciza za taj račun, ali nijedna takva inicijativa nije podržana.
– Bilo je nekoliko inicijativa za dodatne izvore prihoda za zdravstvo, ali nažalost nisu naišle na odobravanje. Ni ranija inicijativa da opštine iz svojih budžeta izdvoje tri do pet odsto za zdravstvo nije naišla na dobru volju lokalnih zajednica. Takođe, uprkos čestoj javnoj debati oko potrebe da se dio prihoda od akciza na duvan usmjeri u zdravstvene fondove, ta odluka na nivou BiH je izostala. Ovu praksu uvele su neke zemlje u cilju preusmjeravanja prihoda u zdravstvene fondove, vođeni logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba više da izdvoji za potencijalno liječenje – podsjećaju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Takav primjer je, recimo, Hrvatska u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 odsto od ukupnih prihoda od akciza na duvan i alkohol.
Iz Ministarstva zdravlja RS ističu da je ovo prvi prijedlog da se dio tog novca usmeri za fondove solidarnosti, ali bi i to, kažu, bilo korisno i za dobrobit pacijenata.
Jedna od ranijih inicijativa, da se prihod od akciza na alkohol i duvan usmjere fondovima zdravstva, pokrenuta je 2013. godine. Imala je zvaničnu podršku vlasti u oba entiteta, podržao je čak i Savjet ministara, ali nije dogurala dalje. Govorilo se o tome da je sve zapelo kod Upravnog odbora UIO BiH u kojem, paradoksalno, sede predstavnici svih tih institucija, ali bilo je i informacija da taj isti odbor to nikada nije ni razmatrao.
Stručnjaci te institucije su tada rekli da bi eventualna odluka da se novac sa jedinstvenog računa UIO direktno uplaćuje fondovima zdravstva, značila rušenje sistema indirektnog oporezivanja.
Dvije-tri godine kasnije, uloge su se obrnule, prvenstveno zbog političkih nadigravanja – iz UO su predlagali uvođenje dodatnih akciza na potrošnju alkohola, a iz Savjeta ministara to odbijali insistirajući na tome da prvo treba uraditi reforme u zdravstvenim sistemima, nakon čega je sve i stalo.
Bogdanić: To je u savremenom svijetu oporezovano
– Tržište radne snage se otvorilo i moraćemo značajno da povećamo primanja zdravstvenih radnika da bi ih zadržali na ovom prostoru i stoga je jako značajno da se uvedu akcize na štetne proizvode kao što su alkohol i duvan, što je u savremenom svijetu oporezovano – rekao je nedavno i sam ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić.
Kako je obrazložio, vlast ne može da nametne ljudima obavezu da čuvaju svoje zdravlje, ali se može podići cijena proizvoda koji su štetni po zdravlje i iz te cijene odvojiti određeni procenat za ulaganje u očuvanje zdravlja stanovništva.
Izvor: Srpskainfo.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca