PRIVREDA
Duvan danas tek rijetka biljka u nekad duvanjarskom kraju
Pred ljubinjskim ratarima je, prema svim poljoprivrednim parametrima, dosta teška godina, što je, osim velikog ovogodišnjeg poskupljenja prihrane i zaštitnih sredstava, uslovila i činjenica da velika vještačka akumulacija izgrađena za potrebe navodnjavanja – pušta vodu, ali i mlado stanovništvo sve više odlazi pa zemlju nema ko ni da radi.
„Trenutno sprovodimo IFAD-ov projekat gdje se sa 50% subvencioniše proizvodnja krompira, luka i paprika, pa će se na taj način olakšati povrtarima da barem zaštitu i prihranu dobiju po povoljnijim cijenama, ali ako godina bude sušna, a takozvano veliko jezero bude puštalo vodu, teško da ćemo imati velike koristi od našeg truda“, kaže Dragoljub Sorajić, šef Odsjeka za privredu opštine Ljubinje.
Projekat prema kome je, pored nekadašnjeg malog jezera u kome se sakupljala kišnica za navodnjavanje, sagrađeno i veliko, propao je zbog toga što je folija koja je trebalo da drži vodu bila šuplja, pa, iako je krpljena, ponovo je propustila vodu, tako da se trenutno traže mogućnosti pomoću kojih bi se voda zadržavala u jezeru jer će, ako bude sušna godina, na ljeto trebati dosta vode da se kulture održe.
„Sudeći po tek posijanim rasadnicima u nekad tradicionalnom duvanjarskom kraju, već nekoliko godina duvan je sporadična biljka u Ljubinju pa će pod ovom kulturom biti svega dvadesetak hektara i to na malim parcelama od jedan do dva dunuma. Sadi ga samo onaj ko je navikao, iako znaju da nema organizovanog otkupa, a sve manje je i nakupaca za crno tržište pa je kod mnogih i prošlogodišnji rod ostao neprodat“, navodi dalje Sorajić.
S obzirom na sve drastičnija poskupljenja vještačkih đubriva, u ljubinjskoj firmi „Koka produkt“ za proizvodnju jaja i pilenki, kokošje đubrivo se, kako kažu, ni trenutka ne zadržava na lagerima, već su sve količine unaprijed rezervisane s obzirom na to da je ovo dosta jeftinija varijanta prihrane oranica.
Kokošje đubrivo se, kažu u nadležnom opštinskom odjeljenju, prodavalo dobro i ranije, ali se moralo odvoziti prema stolačkim i ljubinjskim oranicama, a sada sami ratari dolaze na farmu i traže da im se ostave potrebne količine.
Zbog velikih ulaganja i nemogućnosti navodnjavanja, u Ljubinju se već počelo odustajati od sadnje paprike koja je nekad dobro prolazila pa se najviše sadi crni luk, kojeg je posađeno od 15 do 18 hektara, ali i bijeli luk za čiju preradu postoji i fabrika u Ljubinju i pod kojim su površine od osam hektara.
Zanimljivo je da je na posnoj ljubinjskoj zemlji najviše oranica pod ozimim žitima, oko 60 hektara, dok dvadesetak hektara otpada na jara žita, ali to najviše siju domaćini koji imaju svoju mehanizaciju i koji se bave stočarstvom pa se žita, koja inače dobro rađaju, koriste za ishranu stoke.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
PRIVREDA
Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
PRIVREDA
Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
-
NEKRETNINE2 meseca prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Izvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca