Connect with us

PRIVREDA

Makroekonomski izazovi ograničavaju efekte implementacije CEFTA-e u BiH

Objavljeno

 


cefta

SARAJEVO – Nekoliko nevladinih organizacija iz zemalja regije izradilo je analizu „Utjecaji sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te CEFTA2006 na proces evropskih integracija zemalja ZB6 i na regionalnu saradnju: Postignuća i put naprijed“ koja sadržava niz preporuka za zemlje zapadnog Balkana, a predstavljena je juče u Sarajevu.

Kako su danas podsjetili predstavnici Vanjskopolitičke inicijative BH, organizacije koja je učestvovala u izradi analize, Evropska unija je za zemlje koje streme ka članstvu kreirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a iako je za zemlje na Balkanu proces stabilizacije i pridruživanja u primjeni već gotovo 19 godina jedino je Republika Hrvatska u tom periodu i postala članica EU.

Među zemljama zapadnog Balkana postoji opredjeljenje da se moraju zajednički ekonomski osnažiti kako bi se mogle nositi s tržišnim silama koje ih očekuju u EU i CEFTA je jedan od načina za tu pripremu jer osnažuje ekonomsku regionalnu saradnju te pomaže proces stabilizacije i pridruživanja.

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative Lejla Ramić Mesihović podvukla je da se izvještaj sastoji od dva dijela i napisan je na 460 stranica, a prvi dio odnosi se na analizu efekata SSP-a za Makedoniju, Albaniju i Srbiju, dok drugi dio donosi analizu efekata CEFTA-e za svih šest zemalja.

„Brojne su preporuke u izvještaju nakon svakog poglavlja, ali napravi smo i generičke preporuke koje se odnose na cijeli region s naglaskom na CEFTA-u. Kada je BiH u pitanju pred njom su veliki makroekonomski izazovi koji ograničavaju efekte implementacije CEFTA-e“, dodala je.

Istaknula je da BiH ima mnogo netarifnih barijera, kao i svi u regionu, ali bi ih trebalo jasno identificirati i otklanjati, te je naglasila da za BiH još uvijek izazov predstavlja i težak politički kontekst u kojem se privređuje i iz kojeg se izvozi, kao i pad direktnih stranih ulaganja te trgovinski deficit koji BiH u kontinuitetu vuče.

Predsjednik Skupštine Vanjskopolitičke inicijative BH Davor Vuletić pojasnio je da je u procesu pridruživanja od velikog značaja stabilizacija rada institucija koje omogućavaju pravni okvir za funkcioniranje privrede, ali to u BiH nije bilo u mjeru u kojoj su to imale druge zemlje te je bilo problema da se fokusira na ekonomski segment i stave u stranu političkih problema.

Reklama

I on je napomenuo da u BiH veliki izazov predstavlja politička situacija, a iako su i druge zemlje regije imale politički turbulentna vremena one su imale i druži period stabilizacije, dok je u BiH prisutan kontinuirani proces političke destabilizacije što utiče na rad institucija i formiranje pravnog okvira za bolje funkcioniranje BiH unutar CEFTA-e.

Neke od preporuka iz izvještaja su uspostavljanje političke stabilizacije, usvajanje standarda Evropske unije, poboljšanja u fitosanitarnoj zaštiti, pojačan inspekcijski nadzor robe i tržišta usmjerenog na vanjsku trgovinu jer stvari koje se događaju poput problema kod izvoza jabuka ili mesa urušavaju ugled BiH u trgovinskoj razmjeni.

Izvještaj je namijenjen donosiocima odluka i osobama koje rade u institucijama da uoče stvari koje do sada nisu uočili, ali koliko od toga će biti implementirano u Vanjskopolitičkoj inicijativi BH kažu da zavisi upravo od donosioca odluka.

Vanjskopolitička inicijativa BH uradila je ovaj izvještaj u partnerstvu sa Evropskim pokretom Srbije, Albanskim institutom za međunarodne studije, Institutom za evropske politike iz Skoplja, Evropskim pokretom Crne Gore i Riinvest Institutom za razvojno istraživanje sa Kosova, a pod pokroviteljstvom Ambasade Federalne Republike Njemačke iz Beograda.

 

Izvor: Fena

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu