FINANSIJE
Exit ove godine Novom Sadu i Srbiji donio 13,3 miliona evra
NOVI SAD – Muzički festival Exit ostvario je tokom ove godine ekonomski doprinos za turizam Novog Sada i Srbije od 13,3 miliona evra, saopštila je pres služba tog festivala.
Kako se navodi, to je pokazalo istraživanje koje se redovno sprovodi za vrijeme festivala, ali se dodaje da na ovu brojku, prema svim procjenama, treba dodati još veću vrijednost promotivne kampanje Exita u čak 36 zemlje svijeta koja u fokus, pored festivala stavlja i Petrovaradinsku tvrđavu, Novi Sad i Srbiju.
Istraživanje je, pored demografske strukture posjetilaca koji su u Srbiju stigli iz preko 70 zemalja svijeta, obuhvatilo i njihovu prosječnu potrošnju, ali i muzički ukus, opšti utisak o festivalu, kao i gradu u kojem se održava.
Ovogodišnji „Najbolji evropski festival“ Exit festival tokom četiri dana ostvario je posjetu od gotovo 200 hiljada ljudi, a primetan rast zabilježen je među posjetiocima koji su došli van Evrope, kojih je bilo rekordnih 10 odsto.
Među njima prednjače posjetioci iz Australije, SAD i Turske, dok su zabilježeni dolasci i iz nekih veoma dalekih zemalja poput Kolumbije, Indije, Japana, sa Kajmanskih ostrva, iz Katara i Singapura, navodi se u saopštenju.
Tradicionalno veliki broj posjetilaca došao je iz država bivše Jugoslavije, njih 18,7 odsto, dok je iz zemalja Zapadne Evrope došlo 20,4 odsto posjetilaca, među kojima su prednjačili ljubitelji festivala iz Njemačke, Holandije, Francuske, Velike Britanije, Austrije, Italije, Danske, Irske i Španije.
Iz zemalja Istočne Evrope stiglo je 12,8 odsto posjetilaca, a najviše iz Mađarske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Poljske i Slovačke.
Kada se posmatra broj posjetilaca po gradovima, pored Novosađana najviše posjetilaca na Exit dolazi iz Beograda, Londona, Amsterdama, Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Budimpešte, Pariza, Berlina, Banjaluke, Istanbula, Osijeka, Niša, Tuzle, Ankare, Frankfurta, Subotice, Roterdama, Marseja, Sombora, Izmira, Zrenjanina, Segedina, Kragujevca, i mnogih drugih.
Čak 70 procenata stranaca koji su došli na Exit su ove godine u Novom Sadu bili prvi put, dok je 91,1 odsto ukupnog broja „Egzitaša“ u Evropsku prestonicu kulture došlo samo zbog festivala.
Visokoobrazovani posjetioci činili su već standardnih 80% od ukupnog broja, a među posjetiocima na Petrovaradinskoj tvrđavi ove godine najviše je bilo zaposlenih, njih čak 51,4 odsto, koje prati očekivano visok broj studenata od čak 40,7 procenata.
U Srbiji je tokom Exit festivala, po istraživanjima TIM centra, ubjedljivo su najviše trošili turisti iz Zapadne Evrope, prosječnih 585 evra, a prate ih turisti iz vanevropskih zemalja, koji su ostavljali u prosjeku 584 evra. Posjetioci iz Istočne Evrope ostavljali su lokalnoj privredi 517 evra, dok su među posjetiocima iz regiona najviše trošili Slovenci 491 evra, a najmanje gosti iz BiH 340 evra.
U navedene iznose uključeni su samo troškovi koji ostaju domaćim kompanijama, poput smještaja, lokalnog prevoza, ishrane, pića, suvenira i slično.
Najveći broj posjetilaca festivala, njih čak dve trećine, iznajmljivali su sve vrste smještaja, od stanova i apartmana do hostela i hotela, a pored onih koji su se vraćali svojim kućama poslije provoda, manji dio činili su i posjetioci sa smještajem kod prijatelja ili rodbine.
Inostrani turisti ocijenili su Exit 2018 sa prosječnom ocjenom 4,34, dok je kod gostiju koji su na Exitu prvi put ta ocjena nešto veća i iznosi 4,47. Zanimljivo je da su posjetioci pozitivno ocijenili produkcioni iskorak na glavnim binama festivala, dajući visoku ocjenu od 4,49 za tehničku produkciju, dok je osjećaj bezbjednosti na festivalu takođe visoko ocijenjen sa ocjenom 4,30.
Istraživanje je radio novosadski „TIM Centar“, a rađeno je na reprezentativnom uzorku tokom trajanja festivala. Anketirani su isključivo posjetioci koji su ulaznicu kupili, dok su učesnici, radnici, predstavnici medija, sponzora i drugih institucija izuzeti.
Izvor: Tanjug
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca