PRIVREDA
Proizvođači u BiH zainteresovani i za kinesko tržište
Domaći proizvođači zainteresovani su i za izvoz u Kinu, zbog čega je upućen zahtjev ovoj državi za plasman meda i proizvoda od mlijeka iz BiH na njeno tržište.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH kažu da se izvoz u Kinu, zasad, bazira na nekoliko proizvoda, prije svega na vinu i proizvodima mlinske industrije, a vode se i pregovori oko izvoza eteričnih ulja.
Kad je riječ o osvajanju novih tržišta za domaće proizvode, nakon odobrenja izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, nedavno je prihvaćen i akcioni plan plasmana mesa peradi na tržište ove unije.
– Evropska komisija je prije nepun mjesec dana stavila BiH na listu A i B zemalja, kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU. Proizvođači i prerađivači su ocijenili da je ovo jedna od najpozitivnijih vijesti i odluka za mljekarski i poljoprivredni sektor BiH.
Prije toga, negdje sredinom jula, odblokiran je izvoz jabuka u Rusiju, nakon što je ova država uvela zabranu. Rusija je ponovo naš najznačajniji izvozni partner voća, prvenstveno jabuka. Od početka maja, nesmetano je nastavljen i izvoz brašna, ulja i šećera iz BiH u Tursku – kaže Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem STK.
Prema njenim riječima, BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od preko osam milijardi KM, što je za 10,45 odsto više u odnosu na iti period lane. Istovremeno, uvezeno je robe u vrijednosti od 12,9 milijardi KM ili 8,18 odsto više u odnosu na analizirani period 2017.
– Poboljšanje poslovnog ambijenta, direktne strane investicije, te blaža poreska politika uz kvalitetnu radnu snagu, ključni su faktori za jači rast izvoza i napredak domaće ekonomije. Usljed tendencija poboljšanja ekonomskih prilika u okruženju, što za posljedicu ima povećanje ekonomske aktivnosti prvenstveno u zemljama EU, rezultira povećanjem izvozne tražnje za proizvodima iz BiH, odnosno povećanjem izvoza. Tako je povećan izvoz u svim sektorima privrede u posljednjim godinama – naglašava Šehićeva i dodaje da su brojni izvozni potencijali BiH.
– Jedan od najznačajnijih je u drvnoj industriji, s obzirom na to da su šume važan resurs koji treba iskoristiti i stvoriti nove prilike za drvnu industriju. Prije svega, treba obezbijediti sigurnost u snabdijevanju sirovinom prerađivača viših faza prerade drveta. BiH ima dobru drvnu industriju s dugom tradicijom i znanje potrebno za proizvodnju namještaja, ali bi izvoz mogao biti veći, posebno ako uzmemo u obzir zainteresovanost Njemačke i drugih evropskih zemalja za uvoz namještaja iz BiH.
Takođe, činjenica je da raspolažemo dobrim preduslovima koji podrazumijevaju vlastitu kvalitetnu drvnu sirovinu, kvalifikovanu radnu snagu, relativno savremenu tehnologiju i potrebne certifikate za izvoz na tržište zemalja EU. Isto tako, metalni sektor nastavlja sa rastom izvoza, a riječ je o proizvodnji oružja, municije i njihovih dijelova – kaže Šehićeva.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović nada se da bi BiH za nekoliko godina mogla dostići da pokrivenost uvoza izvozom iznosi 70 odsto.
– Prije nekoliko godina to je bilo samo 45, a trenutno je 61 odsto. Naš cilj treba da bude 70 odsto, što možemo postići za nekoliko godina i to će nam dati veću priliku da se razvijamo i da naš društveni proizvod bude veći – rekao je Šarović.
Glavno tržište EU
Potpredsjednik STK Ahmet Egrlić nedavno je izjavio da bi izvoz iz BiH ove godine mogao premašiti 12 milijardi KM. – Izvoz je u toku ove godine rastao i prvi put je u aprilu premašio milijardu KM na mjesečnom nivou. A taj trend se nastavio i u narednim mjesecima.
BiH je lane prvi put premašila 10 milijardi KM, odnosno izvoz je iznosio oko 11,5 milijardi KM. Glavno tržište je Evropska unija, koje sa više od 70 odsto učestvuje u ukupnom izvozu, a najbolju pokrivenost uvoza izvozom imamo sa Austrijom, Njemačkom, Italijom – rekao je Egrlić.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca