INVESTICIJE
Svečano otvorena posljednja dionica, autoput „9. januar“ kompletan
Dionica autoputa od mjesta Drugovići do Prnjavora u dužini od 25 kilometara svečano je otvorena danas, a time i završena izgradnja autoputa „9. januar“ od Banjaluke do Doboja, za šta su izdvojena 402 miliona evra.
Svečanom otvaranju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijer Srpske Željka Cvijanović, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, načelnik Prnjavora Darko Tomaš, gradonačelnik Doboja Obren Petrović i mnogi drugi zvaničnici, gosti i građani.
Dodik je rekao da je ovo veliki dan te da je sve počelo prezentacijiom koja je govorila da se treba stara cesta popraviti ali to su odbacili i rekli „idemo graditi autoput“.
„Ovo nije put socijalne i lokalne integracije već kad dođemo do Drine biće nacionalne integracije i da ne treba bježati od toga“, rekao je Dodik, dodajući da je Srpska pokazala sposobnost da radi ovako nešto te da sve analize pokazuju da će ovaj put biti isplativ.
Istakao je da je prvih 100 kilometra autoputa veliki uspjeh.
Cvijanovićeva je rekla da je ponosna na još jedan uspješan projekat, te da bez brze komunikacije nema razvoja ni regija ni turizma ni svega ostalog.
„U našim strateškim dokumentima su i druge saobraćajnice i bez modernih saobraćajnica nema razvoja“, rekla je Cvijanovićeva.
Čubrulović, koji je u vrijeme izgradnje prvih kilometara autoputa u Srpskoj bio ministar saobraćaja i veza, rekao je da je Srpska kao mala zemlja uspjela da završi autoput vrijedan 400 miliona evra.
Dačić je rekao da Srpski narod nikada nije bio faktor nestabilnosti već faktor stabilnost.
„Vrlo je bitno da svi putevi vode u Beograd“, rekao je Dačić, dodajući da neće biti zadovoljan dok se ne napravi jedan takav autoput.
Naglasio je takođe da aktuelna vlast ima viziju izgradnje autoputeva koji su krvotok jedne privrede.
Tomaš je u uvodnom govoru rekao da je ovo veliki dan za opštinu Prnjavor jer najveći dio autoputa prolazi upravo kroz ovu opštinu.
„Neperspektivne livade i njive u opštini Prnjavor izgradnjom autoputa postale su ogromna razvojna šansa“, rekao je Tomaš.
Petrović je rekao da je sretan što se spaja Banjaluka sa Dobojem i da će jedinstvo biti još veće, te da se nada da će se nastaviti sa gradnjom autoputeva.
Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, rekao je da je Srpska kao mala površinom i privredom sposobna da radi na najsloženijim projektima.
„Za Republiku Srpsku je od izuzetnog značaja što će autoput „9. januar“ od Banjaluke do Doboja biti kompletiran i podsjetio da je dužina autoputa 72 kilometra“, rekao je Trninić.
On je rekao da će u četvrtak biti potpisan koncesioni ugovor za gradnju autoputa Banjaluka – Prijedor, te da će za pet dana biti raspisan tender za most kod Gradiške.
Na navedenoj dionici izgrađena su 52 zahtjevna objekta, za šta je potrošeno 190.000 metara kubnih betona i 310.000 tona asfalta.
Kompletna dionica autoputa `9. januar` od Banjaluke do Doboja koštala je 402 miliona evra. Na izgradnji je angažovana domaća operativa, što predstavlja važan kriterijum za domaća i strana ulaganja.
Izvor: nezavisne.com
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca