INVESTICIJE
Uskoro nastavak gradnje dionica autoputa u FBiH
SARAJEVO – Direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Adnan Terzić kaže da je procedura za izgradnju nekoliko dionica autoputa na Koridoru 5C dovedena do kraja te da se uskoro može očekivati gradnja dijelova ovog infrastrukturnog projekta.
”U periodu dok je još raspravljano o akcizama mi nismo čekali, radili smo. Našli smo finansijere za pojedine dionice autoputa i u saglasnosti s njima uspjeli smo započeti veći broj tenderskih procedura. Sada smo došli do toga da su skoro svi ugovori potpisani. Naravno, neki čekaju ratifikaciju. U toku je drugi krug ratifikacije na državnom parlamentu, da bi to bilo operativno”, kazao je Terzić.
Naveo je da trenutno imaju otvorene procese evaluacije za ponovljeni projekt za dionicu Počitelj – Zvirovići, vrijedan 100 miliona evra koji finansira Evropska investiciona banka. Sada više u vezi s ovim projektom, kako je rekao on, nema nikakvih upitnika, jer rade s konsultantima EIB-a.
Dionice kod Zenice
”Takođe, imamo projekt za koji smo završili evaluaciju i veoma smo blizu dodjele ugovora, a to je nastavak gradnje zaobilaznice oko Zenice, od Donje Gračanice do ulaska u tunel Zenica. Taj projekt finansira EBRD s 55 miliona evra. Do sredine novembra ćemo imati ugovor za taj projekt. Otvorili smo finansijske ponude za projekt koji finansira OFID. Prije mjesec je potpisan ugovor s državom. Trebaće, ipak, vremena dok ta sredstva postanu operativna. To je 49 miliona evra za dionicu od Vranduka do izlaza iz tunela Zenica. Sam tunel Zenica je u procesu dobijanja saglasnosti na evaluaciju za urađenu pretkvalifikaciju. EIB ga finansira s 50 miliona evra. Nakon saglasnosti nastavićemo prikupljanje ponuda. Početkom godine taj projekt bi mogao biti dodijeljen. To znači da do Vranduka imamo proces koji je veoma blizu, dakle, da sva tri lota dodijelimo ugovore”, rekao je Terzić.
Otkrio je da je u toku procedura i za tri dionice prema jugu.
”Tu je dionica Poprikuše – Nemila. EBRD daje 70 miliona evra, a čitav projekt košta 180 miliona evra. Tu imamo pismo namjere od EIB-a da će finansirati sa 90 miliona evra i ostatak su grant sredstva EU. Mi 1. novembra otvaramo pretkvalifiakcijske ponude, a onda ćemo ići s ponudom ugovora. Već smo otvorili ponude za tunel Ivan, a to je drugi EBRD-ov kredit u visini od 50 miliona evra i imamo pismo namjere od EIB-a za 50 miliona evra za dionicu od završene trase u Tarčinu do tunela Ivan. U sljedećem periodu ići će se na potpisivanje ugovora. Treći ugovor koji je potpisan je za dionicu Mostar jug prema Buni, ali nismo za ovu godinu planirali raspisivanje tendera zato što imamo još određenih nejasnoća u vezi sa samom trasom. To bismo trebali uraditi u sljedećoj godini”, naveo je Terzić.
On nam je otkrio da postoje određene poteškoće u vezi s gradnjom tunela Hranjen prema Goraždu.
”Imamo potpisan ugovor. Ima odobren izvođač radova, ali pošto je sredstva osigurala Vlada FBiH preko svojih javnih preduzeća radi se prema Zakonu o javnim nabavkama. Sada imamo kod odabira nadzora probleme jer se stalno neko žali, pokreću se žalbeni postupci. To zaista dovodi u pitanje sam početak radova”, kazao je Terzić.
Govoreći o plasiranju miliona obveznica Autocesta putem Sarajevske berze radi osiguranja 100 miliona KM, Terzić je rekao da se prvi put desilo da u ovom iznosu bilo koje javno preduzeće u BiH izlazi na tržište kapitala ponudom svojih obveznica.
”Razlog je jednostavan. Svi projekti o kojima smo govorili, 80 posto njih, su ugovoreni, ali nije završena ratifikacija. Dakle, oni su sigurni jer su garant za to evropski investitori. Samo je sada pitanje operativnosti bh. vlasti kada će se završiti proces ratifikacije, a mi smo u dogovoru s tim bankama započeli procese tenderisanja i dodjele ugovora. Dakle mi ne izdajemo obveznice da bismo pokrili neke gubitke, nego je isključivo namjera da se predfinansiraju projekti koje su već odobrile finansijske institucije. Kada provedemo proceduru dodijelićemo ugovore, platiti avans, dok kredit ne postane operativan, a sredstva će nam biti vraćena. Dakle nikoga ne čekamo, ubrzavamo proces”, naglasio je direktor Autocesta.
Drugi razlog zbog čega su ušli u ovaj proces, kako navodi, jeste taj što postoji realna mogućnost da Vlada FBiH prepozna da kroz obveznice javnog preduzeća može animirati određen broj fizičkih osoba koje drže u bankama 10 milijardi KM u vidu štednje.
”Dakle ako na prvoj emisiji položimo ispit, ne sumnjam da će se barem 10 posto tih sredstava, koja se drže u bankama i koja u principu ne služe nikome, moći aktivirati za izgradnju brzih cesta. Siguran sam da je prva emisija aposolutno pokrivena u smislu vraćanja obaveza. Navest ću primjer, tek prije mjesec država je potpisala ugovor s OFID-om, a mi smo već bili otvorili finansijsku ponudu. Kada bismo čekali da prođe proces ratifikacije koji nije baš jednostavan u BiH, onda bismo bili u poziciji da 5-6 mjeseci ne započinjemo ovaj projekt”, kazao je on.
Kritike zbog neizgrađenih kilometara
Direktora Autocesta FBiH upitali smo kako odgovara na kritike opozicije da su u mandatu prošle vlasti izgrađene desetine kilometara autoputa, dok u ovom mandatu toga nema, a Terzić je kazao da nije došao na ovu funkciju da se s nekim takmiči.
”Postoje fakti. Mi smo tek u prošloj godini dobili prva dva ključna preduslova da se uopšte nastavi graditi, a to je usvajanje izmjena i dopuna Prostornog plana FBiH, jer se na 11 mjesta promijenila trasa koridora 5C. Deset godina se pokušavalo usvojiti taj akt. To se tek desilo prošle godine, a bez tog akta nismo imali nijednu naznaku da dobijemo neku građevinsku dozvolu. Takođe, resursi BiH za dalja zaduženja su bili ograničeni i bili su uslovljeni usavjanjem novih akciza, na šta se takođe duže čekalo. Nakon toga dobili smo milijardu i 70 miliona evra osiguranih finansijskih sredstava plus 90 miliona evra granta. Ja ne želim da ulazim u bilo kakve političke rasprave. Koridor 5C je nadstranački projekt i to nije bosanski, već evropski projekt. Mi se prema njemu tako odnosimo. Ali mi smo bez obzira na sve uporedo radili da se osiguraju tehničke pretpostavke da se nastavi gradnja”, kazao je Terzić.
Izvor: Klix
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca