PRIVREDA
U Srpskoj niskogradnja tone, visokogradnja raste
BANJALUKA, PRIJEDOR – U trećem tromjesečju ove godine došlo je do smanjenja niskogradnje od 3,4 odsto, dok je visokogradnja veća za 0,8 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje ove godine.
Podaci su ovo Republičkog zavoda za statistiku RS, koji kažu da je u trećem tromjesečju ove godine ukupna proizvodnja u građevinarstvu manja za 1,7 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje. Ista slika je i u poređenju trećeg tromjesečja ove godine u odnosu na isti period prethodne godine, gdje je proizvodnja u građevinarstvu manja za 1,3 odsto.
„Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u ovom tromjesečju proizvodnja u građevinarstvu na objektima visokogradnje veća je za 3,9 odsto, dok je na objektima niskogradnje manja za 4,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine“, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, kaže za „Nezavisne“ da uvažavajući ukupne trendove ne mogu ocijeniti zadovoljavajućim stanje u sektoru građevinarstva RS, te bez otvaranja velikih javnih investicija ne mogu se očekivati veliki pomaci.
„Iako je treći kvartal okarakterisan kao najproduktivniji dio godine za izvršenje građevinskih radova, u ovom periodu, prema statističkim pokazateljima, došlo je do blagog pada ukupno izvršenih građevinskih radova. Ovaj pad ogleda se u oblasti niskogradnje, i to za 3,4 odsto, a usljed završetka objekata više vrijednosti na dionici autoputa Banjaluka – Prnjavor. Dakle, izvođeni su završni građevinski radovi koji su niže vrijednosti u odnosu na radove više vrijednosti, koji su se izvodili većom dinamikom u prethodnom kvartalu, kao i u cijeloj prethodnoj godini“, rekao je Petrović. On kaže da što se tiče oblasti visokogradnje, aktivna je bila realizacija projekata izgradnje bolnice „Srbija“ – Istočno Sarajevo, rekonstrukcija UKC RS u Banjaluci, gradnja „Delta Planeta“ u Banjaluci i mnogi drugi projekti širom RS.
„Konstantna je i poslovna aktivnost u oblasti stanogradnje, gdje na konačnu prodaju utiče kupovna moć stanovništva, kako domaćeg, tako i dijaspore, koji zbog malih kamata na štednju u bankama kao isplativiji oblik štednje vide kupovinu nekretnina u RS“, rekao je Petrović i napomenuo da značajan uticaj na pad izvršenih radova u građevinarstvu ima sve veća izraženost nedostatka kvalifikovane i stručne radne snage, gdje privredna društva vrlo teško s radnom snagom koju imaju na raspolaganju mogu postići planiranu dinamiku na građevinskom objektu.
Goran Marjanović, vlasnik i generalni direktor preduzeća „Niskogradnja Marjanović“ Prijedor, kaže da je na prijedorskoj regiji došlo do monopolističkog ponašanja nekoliko pojedinaca i firmi, te ministarstava koja ih podržavaju.
„Stvorena je klima ravna nuli, gdje se satiru rad, radnici i mala preduzeća, te se svako bori za egzistenciju na bilo koji način, što je jedan od najvećih razloga manje proizvodnje. Pojedinci svojim monopolističkim ponašanjem i podrškom pojedinih osoba iz ministarstava stvaraju epilog da satiru male firme. Ja se konkretno borim s Uredom za žalbe, Zakonom o javnim nabavkama, kako bih mogao izvoditi radove, da ne budem podizvođač i da ne moram biti sluga nekih tajkuna, kojima moramo polagati ono što oni ne mogu stići i ono što oni ne mogu da urade“, rekao je Marjanović.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca