PRIVREDA
Velike investicije spas za građevinarstvo
Obim posla u građevinarstvu u Srpskoj u četvrtom kvartalu prošle godine bio je manji za 4,5 odsto u odnosu na isti period 2018. a među razlozima za taj pad, između ostalog, je i nedostatak kvalifikovanih radnika.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj je obim posla u visokogradnji u posljednja tri mjeseca prošle godine u odnosu na isti period 2018. godine bio manji za 7,9 odsto, dok se u niskogradnji bilježi pad za dva odsto.
Sekretar Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže da se, uvažavajući ukupne trendove, stanje u sektoru građevinarstva RS ne može ocijeniti potpuno zadovoljavajućim, te da bez otvaranja velikih javnih investicija ne treba očekivati velike pomake.
– Ovo je sektor koji pokreće i druge grane privrede te je zbog toga veoma značajan rast sektora građevinarstva. Ono što je važno napomenuti jeste činjenica da je građevinski sektor u fazi ekspanzije posebno u oblasti stanogradnje, što rezultira povećanjem broja novih stanova – kazao je Petrović.
Dodao je da trend pada vrijednosti izvršenih radova u građevinarstvu leži u činjenici da je u prethodnom periodu bio aktuelan veći broj infrastrukturnih projekata koji su znatno uticali na vrijednost izvedenih građevinskih radova u prošloj godini.
– Ograničavajući faktor razvoja građevinarstva je činjenica da je sve manji broj kvalifikovanih radnika koji na adekvatan način mogu odgovoriti radnim zadacima u oblasti građevinarstva. Sve je manje i mladih koje ova vrsta posla zanima da bi mogli preuzeti znanje od „starijih“ radnika a koji su pred zalaskom karijere – kaže Petrović.
Domaća preduzeća, ističe on, imaju ogroman problem sa nedostatkom stručne radne snage i vrlo je teško očekivati da će se iz domaćih resursa stanje u narednom periodu popraviti, iako u sektoru građevinarstva stalno dolazi do povećanja radničkih zarada.
– Jedan od načina prevazilaženja ovog problema je prekvalifikacija zanimanja nepotrebnih tržištu rada u zanimanja za koja privreda ima potrebu, dakle programima osposobljavanja odraslih. Potrebu rješavanja ovog problema prepoznala je i Privredna komora RS, koja je formirala Edukativni centar – naglasio je Petrović.
Direktor laktaške firme „Marković invest – RM“ Rade Marković kaže da je zadovoljan obimom posla, te da njegovo preduzeće nije osjetilo ni u jednom momentu krizu.
– Punim kapacitetom radimo non-stop osim u januaru, kada sam radnicima dao slobodno zbog praznika. Ove godine očekujemo još više posla, zbog čega stalno primam nove radnike – kazao je Marković.
Obimom posla u prošloj godini zadovoljan je i vlasnik preduzeća „Darko komerc“ Darko Sikimić koji kaže da ove očekuje još više posla.
– S obzirom na to da se bavimo proizvodnjom i prodajom betona sa sigurnošću mogu da tvrdim da je posla bilo. A ako se po jutru dan poznaje, onda će ova godina biti još bolja što se tiče građevinarstva – kazao je Sikimić.
Proizvodnja u građevinarstvu prošle godine u poređenju sa 2018.
KVARTAL PAD
prvi – 2,9%
drugi – 6,6%
treći – 8,6%
četvrti – 4,5%
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca