Connect with us

PRIVREDA

BiH izvezla naoružanje vrijedno 205 miliona KM

Objavljeno

 


Proizvodnja oružja i municije

BANJALUKA, SARAJEVO – Namjenska proizvodnja BiH čeliči svoju poziciju na inostranim tržištima, čemu svjedoči i podatak da smo prošle godine izvezli oružje, municiju i slične proizvode ukupne vrijednosti oko 205 miliona maraka.

„To je za 5,7 odsto više nego u godini ranije, kada je izvoz iznosio oko 193,9 miliona KM“, rekli su za „Nezavisne“ u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Spisak zemalja, u koje su naši oružje i municija odlazili, prilično je šarolik. Tako se najviše izvozilo u Saudijsku Arabiju, i to u vrijednosti od 75 miliona KM, a zatim u Tursku – 29,5 miliona KM. Slijede Egipat (24,27 miliona KM), Avganistan (23 miliona KM) te SAD (16 miliona KM).

„U prekomilionskim vrijednostima izvozilo se i u Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Rumuniju, Maroko, Moldaviju, Švajcarsku, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Namibiju“, potvrdili su za „Nezavisne“ u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Najviše je tokom prošle godine izvezeno municije, u koju spada 94 odsto od ukupnog izvoza, odnosno vrijednost veća od 192 miliona KM, dok se u kategoriji oružja najviše izvoze dijelovi za vojno oružje u iznosu od osam miliona KM.

Reklama

Almin Mališević, sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori FBiH, rekao je za „Nezavisne“ da Komora u jednoj od svojih asocijacija ima i grupaciju namjenske industrije, a koja broji 17 firmi.

„U BiH je namjenska industrija jedna od najbrže rastućih grana. Kada gledamo ukupan izvoz ili proizvodnju, ona ne čini veliki procenat, ali rast koji ona iz godine u godinu ostvaruje daje nam za pravo da dodatno možemo računati na pozitivne efekte u narednim godinama“, rekao je Mališević.

On smatra da u BiH treba dodatno razvijati ovu granu, posebno jer su velike potrebe na svjetskom tržištu i, kako ocjenjuje, sigurno je da u toj konkurenciji BiH može naći svoje mjesto.

Po njegovim riječima, radi se o industriji koja je jako široka, a mi sa svojom proizvodnjom možemo učestvovati u velikom tržišnom kolaču.

„Mi najviše proizvodimo municiju, odnosno kapisle, te dijelove artiljerijskog oružja. U pitanju je proizvodnja koja je tradicionalna nekoliko decenija u BiH i sigurno je da će ti proizvodi i dalje imati budućnost“, pojasnio je Mališević.

Po riječima Tane Peulića, predsjednika Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kada je riječ o namjenskoj industriji u RS može se govoriti o firmama „Orao“ Bijeljina, „Kosmos“ Banjaluka te „Tehnički remont“ Bratunac.

Reklama

„Sva tri preduzeća rade i posluju, a najbolje rezultate postiže ‘Tehnički remont’ Bratunac“, rekao je Peulić, dodajući da sva tri preduzeća imaju i tehničke i materijalne i stručne kapacitete za dalji razvoj.

Inače, uvoz proizvoda namjenske industrije u BiH je u prošloj godini zabilježio pad od 13,26 odsto, i iznosio je svega 12,47 miliona KM.

„Top tri uvozne zemlje su Srbija (2,5 miliona KM), Italija (1,6 miliona KM) te Hrvatska (1,1 milion KM), dok je uvoz s ostalih tržišta zabilježio vrijednosti ispod milion KM“, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni naoružanja u 2018.

Izvoz +5,7%

Uvoz -13,26%

Reklama

(Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH)

DRŽAVE U KOJE SMO IZVOZILI:

Saudijska Arabija Turska Egipat Avganistan SAD Bugarska Hrvatska Srbija Njemačka Rumunija Maroko Moldavija Švajcarska Katar Ujedinjeni Arapski Emirati Namibija

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu