PRIVREDA
Povratak na tržište EU oporavalja mljekarstvo u BiH
Od proizvodnje mlijeka za tržište u Bosni i Hercegovini živi oko 12.500 poljoprivrednika, a mljekarstvo predstavlja veliki socijalni oslonac i sigurnost prihoda za stanovništvo ruralnih područja.
Uprkos tome i činjenici da postoje prirodni uslovi i značajni kapaciteti za razvoj mljekarstva, ono se već dugo godina bori sa različitim problemima. Jedan od onih koji su bili veliki udarac za ovu proizvodnju u BiH, od kojeg se još oporavlja, svakako je bio gubitak najvažnijeg tržišta kada je Hrvatska u julu 2013. godine pristupila Evropskoj uniji i na njenu teritoriju se više nije moglo izvoziti mlijeko iz BiH.
U međuvremenu je čak 11 mljekara iz Bosne i Hercegovine zadovoljilo sve potrebne uslove za sigurnost proizvoda i dobilo dozvolu da izvozi na tržište EU, ali to i dalje nije u mjeri u kojoj je to bilo prije gubitka hrvatskog tržišta.
Ova preduzeća tek sada, kvalitetom i cijenom, moraju izboriti za konkurentnost na velikom i zahtjevnom EU tržištu, a ta konkurentnost u proizvodnji mlijeka u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti da se nabavni povoljna i kvalitetna stočna hrana i priplodni materijal, zatim od kvaliteta muznih krava, te higijene u proizvodnji i preradi mlijeka.
Ovo je pokazala analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period od 2014. do kraja 2017. godine i za prvih šest mjeseci prošle godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
– Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na inostrana tržišta ukazuju na blagi oporavak i poboljšanje plasmana mliječnih proizvoda na inostrana tržišta, ali ne u mjeri kako je to bilo prije jula 2013. godine, bez obzira na stabilnost količine proizvedenog sirovog mlijeka, rast tržišnosti pri otkupu svježeg sirovog mlijeka, te rast količina proizvedenih mliječnih proizvoda – navodi se u ovoj analizi.
Kako ističu stručnjaci, u posljednjih nekoliko godina ukupna proizvodnja sirovog mlijeka bilježi stabilnost, s obzirom na to da se kretala u rasponu od 576 do 701 miliona litara, s tim što je rast ili pad bio neznatan i to oko jedan do dva odsto. Najveća ostvarena proizvodnja sirovog mlijeka od 701 milion litara je zabilježena 2016. godine, što je u poređenju sa proizvodnjom iz 2012. godine više za oko četiri odsto. Proizvodnja u 2017. godini je bila nešto niža i iznosila je 682 miliona litara.
– Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka kao najznačajnije sirovine za mljekarsku industriju je u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu opala za 18 miliona litara, kada je iznosila 677 miliona litara – ističe se u analizi.
U Republici Srpskoj je u 2014. godini proizvedeno 324 miliona litara sirovog mlijeka, a nakon toga je zabilježen određeni pad, te je u 2017. godini iznosila 311 miliona litara. Istovremeno, u Federaciji BiH je proizvodnja mlijeka konstantno rasla, sa 365 miliona litara koliko je iznosila 2014. godine, na 374 miliona litara koliko je ostvareno u 2016. godini. To je uticalo i na stabilnost ukupne proizvodnje mlijeka. Nadležni u Srpskoj, ipak, očekuju da će trendovi u ovom sektoru biti povoljni u narednom periodu.
– Ukupan broj proizvođača mlijeka u BiH je tokom nekoliko posljednjih godina smanjen tako da ih je u 2016/2017. godini registrovano oko 12.500, s tim što se poboljša struktura proizvođača na način da je povećan broj onih koji imaju više od pet krava naročito tokom tri posljednje godine. Od ukupne količine proizvedenog kravljeg mlijeka otkupljeno je 258.185 tona ili 39 odsto. Otkup svježeg sirovog mlijeka nastavlja da raste i tokom 2017. godine i veća je za 15.404 tone ili šest odsto u odnosu na otkup iz 2016. godine koji je iznosio 242.781 tonu – ističu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dodaju da se iskorištenost mljekarskih kapaciteta ne mijenja godinama i da u prosjeku iznosi oko 60 odsto. Kako ističu, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda od 2014. godine do kraja 2017. godine bilježi pozitivna kretanja. Izvoz je sa 60 miliona KM vrijednosti u 2015. godini povećan do 75 miliona KM u 2017. godini.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca