PRIVREDA
Rad na crno šteti svima
BANJALUKA – U Republici Srpskoj prošle godine je samo jedan odsto manje zatečenih radnika na crno u odnosu na 2017, podaci su Republičke Uprave za inspekcijske poslove.
U Inspektoratu RS kažu da su tokom 2018. godine inspektori, kontrolom 14.390 radnika, pronašli 392 radnika, ili tri odsto, koji nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
“Tokom 2017. godine kontrolisano je 14.219 radnika, od kojih 532, ili četiri odsto, nisu imala regulisan radnopravni odnos s poslodavcem“, kazali su u Inspektoratu RS.
U Poreskoj upravi RS kažu da inspektori ne idu striktno u kontrolu otkrivanja neprijavljenih radnika, već to rade u okviru redovnih kontrola i kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa.
“U prvih devet mjeseci prošle godine otkrili smo 28 radnika koji nisu bili prijavljeni u jedinstveni sistem, a u istom periodu 2017. godine otkriveno je 95 radnika koji nisu bili prijavljeni u jedinstveni sistem“, kazali su u Poreskoj upravi RS.
U Republičkoj upravi za igre na sreću kažu da 2017. nisu imali evidentiran nijedan slučaj rada na crno, a prošle godine samo jedan.
Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, kaže da postoje tri oblika rada na crno u RS, te da se podaci Inspektorata RS i situacija u stvarnosti ne poklapaju.
“Prvi oblik rada na crno je zapošljavanje u takozvanim privrednim subjektima koji niti su registrovani oni niti su registrovani zaposlenici, a takve ‘privredne subjekte’ ne kontroliše inspekcija“, pojašnjava Mišićeva.
Prema njenim riječima, drugi oblik rada na crno je kada registrovani privredni subjekti uz zakonski zaposlene radnike imaju jedan broj radnika koji nije prijavljen.
Ističe da radnici koji rade u takvim kompanijama neće priznati da rade na crno, jer ih sistem ne štiti i plaše se gubitka posla.
“Treći oblik je kada su radnici formalno prijavljeni, ali po nekoliko mjeseci ne dobijaju platu. Kada sve ovo uporedimo s redovnim kontrolama Inspektorata RS, očigledno je da nešto ne štima“, smatra Mišićeva.
Dodaje da je u BiH, po eksternim procjenama, trećina bruto društvenog proizvoda u sivoj zoni.
“Kada to sagledamo, onda ocjena Inspektorata RS ne ide u korak s tim. Po podacima Inspektorata ispada da nemamo problem, da skoro i nemamo rada na crno, a svi znamo da imamo“, kazala je Mišićeva.
Smatra da je rješenje tog problema u promjeni Zakona o inspekcijama, te da je bitna uloga poreskih inspektora, predsjednika Vlade i memoranduma koji je potpisan između Saveza sindikata RS i Unije poslodavaca RS.
“Treba drugačije postaviti Inspektorat RS, jer očigledno da nemaju ni dovoljno ingerencija, ni dovoljno kompetencija niti mogućnosti da inspektori djeluju baš onako kako trebaju“, rekla je Mišićeva.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da rad na crno šteti podjednako i zaposlenicima i poslodavcima.
“Unija udruženja poslodavaca RS podržava svaku aktivnost u borbi protiv rada na crno. Rad na crno šteti i državi jer nije dobila poreze i doprinose za taj rad, a još više šteti urednim poslodavcima jer rade u prostoru nelojalne konkurencije“, objasnio je Škrebić.
Dodaje da RS ima dobru zakonsku regulativu, ali da se zakoni ne primjenjuju adekvatno.
“Nema smisla ponovo mijenjati zakone ako ih se nećemo pridržavati. Rad na crno se vjerovatno nikada neće u potpunosti istrijebiti, ali s postojećom zakonskom regulativom uz rad kontrolnih organa možemo ga svesti na neku razumnu mjeru“, kazao je Škrebić.
Kazne
Kazne za poslodavce u RS koji nisu na vrijeme prijavili svoje radnike kreću se od 5.000 do 20.000 KM, kazali su u Inspektoratu RS.
Dodali su da nisu predviđene kazne za radnike koji su uhvaćeni u radu na crno.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca