Connect with us

PRIVREDA

Trgovinski deficit BiH težak 6,7 milijardi KM

Objavljeno

 


Prevoznici

Za jedanaest mjeseci prošle godine iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 11,3 milijardi, a uvezeno 18 milijardi maraka.


Analiza Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuje da je, u poređenju sa istim periodom 2017, izvoz povećan za 8,24, a uvoz za 6,58 odsto. Ove promjene su dovele do povećanja ukupnog obima razmjene, koji je za pomenuti period iznosio 29,3 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 62,6 odsto.

Od januara do novembra lane, u odnosu na isti period pretprošle godine, spoljnotrgovinski deficit iznosio je 6,7 milijardi KM, a riječ je o povećanju od skoro četiri odsto.

Prema posljednim podacima, u svim sektorima privrede je evidentno povećanje i izvoza i uvoza, osim kod razmjene proizvoda agroindustrijskog sektora.

Povećan je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda prema zemljama regije, tako da je Crna Gora ponovo broj jedan kupac ovih roba koje su poreklom iz BiH.

– Iako se suočavamo sa izazovom izvoza mlijeka i njegovih proizvoda prema velikom EU tržištu, još traje proces pozicioniranja i borba naših sa poznatim brendovima iz EU. Najznačajnija izvozna tržišta mlijeka iz EU su nam Hrvatska i Njemačka. Prema posljednjim podacima, BiH je ostvarila suficit u razmjeni mlijeka, ali je ova struktura nepovoljna. Izvozimo UHT sterilizovano mlijeko, koje ima najnižu tržišnu vrijednost. Istovremeno, uvozimo mliječne prerađevine, čiju najvišu tržišnu vrijednost ima sir – ističe Amila Šehić iz Sektora za makroekonomiju u STK.
S druge strane, spoljnotrgovinska razmjena piva i dalje bilježi značajan deficit.

Reklama

– Problem je stalni rast cijena uvoznih piva. Pivo najviše uvozimo iz Hrvatske i Srbije, koje je jeftinije na policama u BiH, što rezultira pokrivenošću uvoza izvozom od oko dva odsto, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih pivara – objašnjava Šehićeva.

U STK naglašavaju da su najznačajniji partneri BiH zemlje članice Evropske unije, pa države CEFTA članice, te da je u većini sektora privrede potrebno jačati prerađivačku industriju.

– U protekloj godini povećan je izvoz finalnih proizvoda u odnosu na prethodne godine, što nam pokazuje da smo u pojedinim granama privrede iskoristili dobar dio svojih sirovina, kao i određen broj uvezenih, te uspjeli kvalitetom popraviti strukturu razmjene. Takođe, BiH je bogata izvorima pitke vode, ali je ovaj potencijal nedovoljno iskorišten. Na godišnjem nivou razmjena vode bilježimo deficit od oko 100 miliona KM, što je nedopustivo jer smo i cijenom i kvalitetom ozbiljan konkurent uvoznoj vodi – ističe naša sagovornica.

Problem izvoz na Kosovo

Kad je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni, trenutno je aktuelan problem izvoza prema samoproglašenom Kosovu.

– Uvedene su nam takse na izvoz, tako da je u posljednja dva mjeseca značajno pao izvoz naših roba prema Kosovu. Prema posljednjim podacima, pao je izvoz mlijeka i peleta za ogrev. Za 11 mjeseci je smanjen izvoz prema Kosovu za skoro sedam odsto, a najviše u posljednja dva mjeseca. Za mjesec dana primjene stoprocentnih carina na robu iz BiH, na Kosovo je izvezeno robe manje za 4,5 miliona KM,u odnosu na isti period 2017. godine, kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 12 miliona KM – kaže Šehićeva.

Reklama

 

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu