Connect with us

ENERGETIKA

Zelena energija šansa za jaču saradnju

Objavljeno

 


Energetska efikasnost

ISTOČNO SARAJEVO – Poslovna saradnja RS i Kine nije na zavidnom nivou, ali obje zemlje imaju mnogo potencijala koje mogu ponuditi jedna drugoj, zbog čega će se u narednom periodu zajedničkim snagama nastojati prevazići prepreke radi snažnijeg povezivanja domaćih i kineskih privrednika.

Istaknuto je to na jučerašnjem sastanku čelnika Privredne komore RS i delegacije Kine koju su činili predstavnici poslovnih, akademskih i stručnih asocijacija. Sastanak je održan u Istočnom Sarajevu, a razgovarano je o smjernicama buduće saradnje između dvije zemlje, koje su u skladu sa smjernicama za budući razvoj platforme između centralne i istočne Evrope i Kine, a sve u okviru Inicijative “Pojas i Put” kineskog predsjednika Si Đinpinga, kao i inicijative “16+1”.

Direktorica Privredne komore RS Dragica Ristić istakla je da u ukupnom obimu robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom Kina učestvuje sa svega 0,04 odsto, te da ima mnogo prostora za proširenje saradnje.

– Kina ima veoma snažnu ekonomiju i jača saradnja sa tom zemljom bi bila veoma značajna za Srpsku, zbog čega je i organizovan ovaj sastanak. Niz je prepreka, najviše zbog daljine i težine transporta, ali izvjesne količine teretnih ulja idu na kinesko tržište, kao i drvni sortimenti, tako da ima dosta prostora za jačanje saradnje – rekla je Ristićeva.

Ona je istakla da su kinesku delegaciju upoznali sa privrednim i ekonomskim potencijalima Srpske, te da su Kinezi izrazili spremnost za razvoj i jačanje poslovnih odnosa.

Reklama

– Predstavnici njihovih kompanija koji su prisustvovali razgovoru zainteresovani su za saradnju u oblasti zelenih energija i proizvodnji energije iz solarnih izvora, te pratećih industrija. U našem predstavljanju naročito smo se bazirali na potencijale u drvnom sektoru, turizmu i energetici – dodala je Ristićeva.

Naglasila je da će u narednom periodu obje zemlje detaljno istražiti mogućnosti za snažnije privredno povezivanje.

– Bićemo u stalnom kontaktu i razmjenjivaćemo podatke do kojih dođemo. Za konkretnu saradnju su potrebni partneri i sa jedne druge strane, ali pred nama je vrijeme i vidjećemo koje oblasti će se izdvojiti i u kojima će doći do povezivanja – istakla je Ristićeva.

Sastanku u Istočnom Sarajevu prisustvovao je i predsjednik

Inicijativa “16+1”

Inicijativu “16+1” pokrenula je Kina 2012. godine s ciljem intenziviranja i širenja saradnje između 11 zemalja Evrope i pet balkanskih zemalja i to u području investicija, transporta, finansija, nauke, obrazovanja i kulture. Zemlje članice ove inicijative su BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. U fokusu djelovanja, a s ciljem ekonomske saradnje su infrastruktura, tehnologija i zelena tehnologija.

Reklama

 

Izvor: Glas Srpske

ENERGETIKA

Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM

Objavljeno

 

U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.

Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.

EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.

Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.

Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.

Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.

Reklama

Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.

Dnevni avaz

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

U trendu