PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo.
O dosadašnjoj saradnji i daljim koracima bilo je riječi na sastanku vršioca dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke (IRB) RS Dražena Vrhovca sa predstavnicima italijanskih privrednika u BiH koje je predvodio predsjednik udruženja Đuzepe Franki.
– Italijanska vlada je među prioritetima djelovanja odredila i direktno ulaganje u zemlje zapadnog Balkana, među kojima su Republika Srpska i BiH.
IRB će dostaviti udruženju konkretan prijedlog za direktnu mogućnost ulaganja italijanskih privrednika u Srpsku koji će sadržavati konkretan plan mogućeg investiranja u oblasti turizma, poljoprivrede, drvoprerađivačke i ostalih djelatnosti – saopšteno je iz IRB-a.
Vrhovac je na sastanku u Banjaluci upoznao italijanske privrednike o aktivnostima ove banke na snažnoj promociji potencijala Srpske, kao i o detaljno sačinjenom investicionom profilu i profilima lokalnih zajednica koji sadrže detalje potrebne potencijalnim ulagačima.
Dodao je da je cilj ovih aktivnosti razvoj i jačanje Republike, te da je privlačenje kvalitetnih investitora među glavnim koracima na tom putu.
O detaljima sastanka Franki će upoznati asocijaciju privrednika u Italiji koja ima 500.000 članova, kao i italijansko udruženje malih i srednjih preduzeća sa 100.000 članova, sa kojima imaju dobru saradnju.
Predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS Darko Partalo rekao je za “Glas Srpske” da je Italija tradicionalno jedno od najvažnijih tržišta za oblast prerade drveta i proizvodnju namještaja.
– Decenijama razvijamo razne oblike saradnje i učvrstili smo poslovne odnose, tako da su svako novo jačanje saradnje i zajedničke investicije dodatna šansa za još bolje poslovanje – rekao je Partalo koji je i direktor preduzeća “Drvoprodeks” koje je lani u Italiju plasiralo gotove višeslojne lakirane podove u vrijednosti većoj od deset miliona evra.
Partalo ističe da Italija ima kvalitetno tržište i brend, te veće iskustvo i znanje u preradi drveta, zbog čega je saradnja s njima višestruko dobrodošla.
– Naša pozicija u pazuhu Evropske unije sa dobrim putnim komunikacijama, sirovinskom bazom, radnom snagom i korektnim cijenama električne energije je veoma interesantna za EU, samim tim i Italiji i to je naša prilika koju polako razvijamo. Sigurno da smo im mi mnogo interesantniji partneri nego recimo Indija ili Kina, jer našu robu preuzmu, vide i onda plate, a da bi kupili u Kini moraju unaprijed platiti – istakao je Partalo.
Robna razmjena
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Italija se lani našla na drugom mjestu na listi zemalja sa najvećim učešćem u obimu razmjene sa Srpskom. Obim robne razmjene lani je iznosio 1,867 milijardi maraka. Od toga se na izvoz odnosilo više od 690 miliona maraka, dok je uvoz bio “težak” 1,177 milijardi KM.
Glas Srpske
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke