PRIVREDA
Cijena polaganja vozačkih ostaje ista – uvedene izmjene u praktičnoj nastavi
Do najavljenog poskupljenja polaganja vozačkih ispita za sada neće doći. Odluka o minimalnoj cijeni obuke za vozače, prema kojoj bi kandidat čas vožnje za B kategoriju trebao plaćati 30,50 KM, nije dobila zeleno svjetlo Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, jer kako su rekli, sporni dokument ne sadrži fiskalnu procjenu, kao ni uporedne podatke sa zemljama regije.
Ministarstvo je ovom Odlukom dalo nagativno mišljenje na Nacrt odluke o minimalnim cijenama za B kategoriju, prema čijem prijedlogu je bilo planirno, da budući vozači, a kada se uključe svi troškovi obuke, istu plaćaju oko 1.500 KM.
Ljiljana Džafić, PR menadžer autoškole LifeLine za Akta.ba je kazala kako je u proteklom periodu bilo nekoliko promjena kada je poslovanje autoškola u pitanju jedna promjena se odnosila na praktični dio kada su teške kategorije u pitanju a druga o poskupljenju obuke za B kategoriju , koja nije usvojena.
„Mi trenutno radimo po istom principu i istim cijenama, i ukoliko dođe do neke nove promjene, u narednom periodu, Ministarstvo će nas o tome obavijesti. Ono gdje su napravljene izmjene jeste kod same praktične nastave, od toga da je neophodno voditi dnevnik pređene kilometraže, do toga da je omogućno da se preskače C1 podkategorija, pa se sada sa B kategorije odmah može ići na C kategoriju, naravno uz povećan broj časova obuke i polaganja teorijskog dijela. A kada je u pitanju B kategorija ostalo je sve isto kao i do sada ono što je najviše interesovalo korisnike, jeste da cijena nije promijenjena kako se najavljivalo“, kazala je Džafić.
Dodala je da u narednom postoji mogućnost da se poveća broj časova praktičnog dijela obuke pa će se to odnositi na minimalno povećanje cijene.
„To se neće odnositi na ovaj zakonski broj časova od 35 za B kategoriju. Ali samo ukoliko dođe do nove zakonske izmjene u povećanju časova onda će doći i do neznatnog poskupljenja, ovo je za sada samo prijedlog koji se još nije razmatrao“, pojašnjava Džafić.
Ono što stvara problem kod građana jeste što se same autoškole razilaze kada je cijena same obuke u pitanju.
„Postoji cijena koja može varirati do nekih pedesatak maraka, ali vidjeli smo u proteklom periodu da su te cijene išle dosta iznad. Autoškole ne prikazuju sveukupnu cijenu, to zbunjuje građane, jer bi u okviru prikazane cijene trebalo da budu navedeni svi troškovi i usluge autoškole ali i one usluge prema ministarstvu i Crvenom križu. Tu dolazi do problema jer su ljudi neupućeni, jedna autoškola vam kaže da je cijena obuke 800 KM a u drugoj školi je 1.176 KM, ali građani tada ne znaju da su u ovu cijenu uključeni svi troškovi i da nema onih skrivenih“, govori Džafić.
Već nakon 1. januara pojedine autoškole su imale akcijske cijene polaganja dok je u drugima cijena bila povećana.
Podsjećamo, Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine donijelo je u maju prošle godine prednacrt odluke o minimalnim cijenama, koji je nakon toga upućen na mišljenje nadležnim tijelima za obrazovanje u entitetskim ministarstvima.
Nakon što su stavovi svih nadležnih tijela bili pozitivni, osim mišljenja Zavoda za obrazovanje odraslih, Ministarstvo komunikacija i transporta pripremilo je nacrt odluke.
Taj dokument kasnije je dobio zeleno svjetlo i na javnim raspravama građana. Čekalo se samo da Ministarstvo finansija i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine daju suglasnost na taj dokument kako bi autoškole dobile nove cjenovnike prema kojima bi obuka za B kategoriju iznosila oko 1.300 umjesto dosadašnjih 600 konvertibilnih maraka.
Izvor: Akta.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca