PRIVREDA
Teslićka Destilacija i Šume RS još bez ugovora: Nadoknada štete kamen spoticanja
TESLIĆ – Hemijska industrija „Destilacija“ iz Teslića još nije potpisala ugovor sa „Šumama Republike Srpske“ o isporuci sirovine za ovu godinu, jer se ne slaže sa članom koji se odnosi na nadoknadu štete u slučaju raskida ugovora, dok u ovom javnom preduzeću poručuju da svako odgađanje zaključenja tog dokumenta dovodi i do kašnjenja u realizaciji.
Direktor „Destilacije“ Novo Škrebić ističe da im je ponuđen ugovor prema kojem bi u ovoj godini trebalo da dobiju 100.000 metara kubnih sirovine, što je za oko 3.500 kubika više u odnosu na prošlogodišnji ugovor.
– Nisam imao primjedbe na količinu, ni na cijenu koja bi bila viša za nekih 15,5 odsto nego ranije, jer se veća količina sirovine odnosi na prvu klasu ogrevnog drveta, ali nisam potpisao ugovor jer smatram da je sporan član 12 tog dokumenta koji se odnosi na poštovanje ugovora i nadoknadu štete – rekao je Škrebić za „Glas Srpske“.
On je pojasnio da je u tom članu ugovora navedeno da, ukoliko prodavac ne ispuni obavezu isporuke predmetnih drvnih sortimenata u ugovorenom roku, kupac može jednostrano raskinuti ugovor pod uslovom da je prethodno dostavio prodavcu naknadni rok za ispunjenje ugovora.
– Ako prodavac ne isporuči šumske drvne sortimente ni u naknadno ostavljenom roku, dužan je kupcu nadoknaditi štetu u iznosu od jedan odsto od cijene neisporučenih šumskih drvnih sortimenata. Prodavac se oslobađa odgovornosti za štetu ukoliko dođe do kašnjenja u isporuci zbog događaja za koje nije odgovoran – rekao je Škrebić i dodao da smatra da ovaj član treba da bude usaglašen sa Zakonom o obligacionim odnosima, prema kojem štetu nadoknađuje onaj koji je prouzrokuje.
Škrebić kaže da se u vezi sa ovim obraćao i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te da je iz ministarstva zatraženo da Nadzorni odbor „Šuma RS“ preispita ovaj član ugovora, a da „Destilacija“ nastavi da radi na osnovu avansnih ugovora.
– Krajem januara uplatili smo avans u iznosu od 364.400 KM za isporuku 6.000 kubika sirovine, a 7. februara uplatili smo 234.500 KM avansa za još 3.900 kubika. Do sada nam je isporučeno 1.259 kubika sirovine. Ako se nastavi tom dinamikom, do kraja kvartala nećemo dobiti sve što smo uplatili – istakao je Škrebić i dodao da je lani realizovano oko 70 odsto ugovorenog posla, što je nešto bolje nego u 2017. godini.
U preduzeću „Šume“ navode da su „Destilaciji“ ponudili tipski ugovor, kakav je potpisalo 59 najvećih prerađivača u Srpskoj.
– Ugovor je sastavljen u skladu sa odlukom o uslovima i načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata i definisanom poslovnom politikom prodaje preduzeća u 2019. godini. Nadzorni odbor će na narednoj sjednici razmatrati isključivo zahtjev „Destilacije“ – naveli su u „Šumama RS“.
Ističu da svako kašnjenje sa potpisivanjem ugovora o isporuci šumskih drvnih sortimenata dovodi i do kašnjenja u njihovoj realizaciji.
– Ugovori su bili pripremljeni još na kraju 2018. godine, a „Destilacija“ je svojim nepotpisivanjem preuzela odgovornost za njihovu realizaciju, tako da u tom slučaju „Šume“ ne mogu snositi odgovornost kada je u pitanju kašnjenje u isporuci – naveli su u „Šumama“.
Ističu da su kao prelazno rješenje teslićkoj „Destilaciji“ ponudili avansne ugovore na manje količine šumskih drvnih sortimenata dok ne bude zaključen ugovor za ovu godinu , te da su im do sada isporučili 1.259 metara kubnih sirovine.
– Od početka prvog kvartala ove godine proteklo je nešto više od mjesec, a u januaru je zbog loših vremenskih prilika bila i obustavljena proizvodnja šumskih drvnih sortimenata – naveli su u „Šumama“.
Smanjeni kapaciteti
Teslićka „Destilacija“, u kojoj je zaposleno oko 350 radnika, više puta je prošle godine najavljivala da će obustaviti rad zbog nedostatka sirovine. Novo Škrebić ističe da mašine ipak nisu ugašene, ali rade smanjenim kapacitetom.
Izvor: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca