PRIVREDA
Blaž Brodnjak: Region mora da se udruži i tako izađe na druga tržišta
Region mora da se udruži i tako izađe na druga tržišta. Vjerujem da smo zajedno jači, rekao je na marginama Kopaonik biznis foruma Blaž Brodnjak, predsjednik Upravnog odbora NLB banke.
Banka na čijem je čelu fokusirana je na region, a Brodnjak ističe da nije uvijek problem finansiranje projekata već jasna vizija. Kako sportisti mogu da imaju ambiciju da budu prvaci Olimpijskih igara, a mi u biznisu ne, pita on u razgovoru za B92.
Slovenačka NLB grupa je ostvarila profit posle oporezivanja od 203,6 miliona eura i sve njene članice su imale dobre rezultate.
Glavna tema Kopaonik Biznis Foruma je “Snažan rast kao imperativ“. Kako vidite ekonomije zemalja ovog regiona i da li mislite da rastu na adekvatan način?
– Rast nije fokusiran i fragmentiran je na malim tržištima. Šanse bi neuporedivo bile veće ukoliko bi se na region gledalo kao na jedno tržište, kao čak i specijalizovano jer, na primjer, Srbija ima neiskorišćenog potencijala u tom sektoru, toliko neiskorišćenih hektara imate. Vi imate Vojvodinu, Šumadiju, i na ovim prostorima živimo mi, neki drugi narodi.
Vi ste, kao jedan od panelista Kopaonik biznis foruma nekoliko puta ponovili da smo „Zajedno jači“? Koliko umrežavanje i saradnja u regionu mogu da doprinesu snažnom rastu ekonomija na Balkanu?
– Potrebno nam je novo zajedničko tržište. Pod tim ne podrazumijevam neku novu Jugoslaviju, već ekonomsku, slobodnu zonu u kojoj mogu da se kreću talenti, roba i kapital. Po uzoru na zemlje Skandinavije – nijesu sve zemlje u EU i nemaju sve euro, a on mogu da razmjenjuju slobodno talente, robu i kapital. Iako je negdje prisutan proces pridruživanja, svi ćemo jednog dana biti u EU, ali mi nemamo vremena da čekamo deset, petnaest godina.
Šta su izazovi?
– Moramo da krenemo kao advokati i inicijatori slobodnog tržišta, govorimo isti jezik i prema drugim globalnim silama i prema EU. Mi smo zajedno ogromno tržište. Od dvadeset miliona ljudi.
Kada globalna konkurentnost ostane upitna, domaće tržište ti jedino ostaje, da se stvara i održava neki nivo aktivnosti. S druge strane, to je već sve jednom bio zajednički prostor. Nije bilo limita, a sada imamo i političke i mentalne granice.
Region kao jedan tim pred EU
Gdje vidite najveće šanse za zajednički nastup zemalja ovog regiona?
– Logistika, siguran put do Evrope. S druge strane, imamo fantastičnu prirodu, ali nemamo dobar odnos prema njoj, a to bi trebalo da bude svačija lična karta – odnos prema domu, kako živimo, kako ga čuvamo, kako uređujemo. Dakle, okolina i način na koji umijemo bolje da osiguramo kvalitet života. Prisutan je ekonomski momenat priče – hajde da prvo volimo sebe, pa onda da volimo susjeda, a mi se svađamo zbog banalnosti… Moramo da motivišemo mlade da ostanu tu.
Ekipa je uvijek snažnija od pojednica, jer, ako mi dođemo u Evropu kao ekipa možemo da nižemo pobjede koje sada ne možemo ni da zamislimo. Ukoliko dođemo sa stavom, da smo se stabilizovali kao region, da smo odlučili i riješili da hoćemo pristup fondovima, da izgradimo infrastrukturu, onda će skočiti i turizam, infrastruktura, drvna industrija i tako dalje.
Kako sportisti mogu da imaju ambiciju da budu prvaci Olimpijskih igara? Zašto onda mi u biznisu ne bismo imali iste ciljeve?
Kako vidite ulogu NLB Grupacije u smislu podrške privrednicima u regionu?
– NLB ne želi da se širi u zapadnim zemljama jer prvo, zašto bismo mi solili pamet nekome na drugom tržištu, a drugo, kao što sam rekao – hajde da učimo jedni od drugih. Mali smo, potrebna nam je zajednička vizija i ambicija, da bar, ako ne prvi, budemo u finalu.
Potrebno nam je domaće tržište, ne u političkom kontestu, već da imamo ambiciju da budemo pobjednici.
Šta su najvažnije prednosti vaše grupacije u poređenju sa konkurencijom?
– Mi smo međunarodna grupacija, a jedina koja je pristuna na svim trižištima bivše Jugoslavije, plus, jedini koji imamo sjedište u tom regionu.
Naša prednost se ogleda u većem poznavanju tržišta i zajedničkoj istoriji, a vjerujem i da znamo na koji način možemo da ispravimo neke ranije greške i krenemo ka zajedničkoj budućnosti. Takođe, NLB poznaje mentalitet jer, vjerovatno nećete vidjeti predstavnike drugih velikih banakarskih grupacija koji posjećuju klijente u njihovim dvorištima. A taj odnos je dugoročan benefit i za banku i za klijenta.
NLB kao odgovorna finansijska grupa želi da uloži i učestvuje u poboljšanju kvaliteta života u regionu, ne samo finansijski, nego i zbog mira i saradnje.
Izvor: B92
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca