INVESTICIJE
Projektom od 70 miliona eura RH rješava salinitet tla i u Čapljini
Problem slane vode koja već neko vrijeme ugrožava poljoprivrednu proizvodnju u naseijima oko Čapljine uskoro bi mogao biti riješen.
Naime, poljoprivrednici s ovog područja već neko vrijeme upozoravaju na činjenicu kako zbog slane vode koja prodire u tlo neke kulture koje su ranije uzgajali više tu ne uspijevaju. Salinizacija nije više stvar pretpostavki, nego činjenica, tvrde žitelji.
Pokazuju to stalna mjerenja na bušotinama u Višićima i povremena u Gnjilištima koje je, prema tim mjerenjima, iako najsjeverniji dio Višićke kasete, najugroženije.
Informaciju o povećanom salinitetu potvrdili su i iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora navodeći kako je u redovitim ispitivanjima uočen povećan sadržaj klorida u Neretvi, ali i na izvorištima pritoka ove rijeke u čapljinskoj općini.
Dekan Agromediteranskog fakulteta Sveučilišta „Džemal Bijedić“ u Mostaru Ahmed Džubur ocijenio je kako postoji više razloga za porast saliniteta u rijeci Neretvi i pritocima, no da je najvažniji povezan s izgradnjom više energetskih objekata u istočnom dijelu Hercegovine zbog kojih je smanjena količina vode u Neretvi.
Problem saliniteta je, osim Čapljine, najizraženiji u Brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve i time omogudla sigurnu poljoprivrednu proizvodnju Metkoviću i Opuzenu, zbog čega je RH odlučila realizirati projekt postavljanja brane kojim bi se spriječio prodor mora u Neretvu.
Naime, prema pisanju medija iz RH, Vlada Republike Hrvatske ozbiljno je prihvatila pilotprojekt navodnjavanja doline Neretve čija je vrijednost u prvoj fazi procijenjena na oko 20 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta navodnjavanja doline Neretve u svim fazama više od 70 milijuna eura, što će se financirati uglavnom iz kohezijskih fondova EU-a.
Riječ je o projektu službenog naziva „Izgradnja sustava javnog navodnjavanja Glog“, koji realiziraju Hrvatske vode u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i kojim će se osigurati preduvjeti za nastavak intenzivne proizvodnje voća, povrća i agruma u dolini Neretve.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić više je puta isticao kako je navodnjavanje strateški važan projekt ne samo za dolinu Neretve već i za cijelu Republiku Hrvatsku.
„Bez modernog navodnjavanja nema moderne poljoprivrede i ovo je početak navodnjavanja donje Neretve. Projekt je trenutačno u obuhvatu Gloga kod Opuzena, ali uskoro slijedi predio Koševo – Vrbovci u Metkoviću. Veliki dio projekta će se odnositi na branu na Neretvi koja će osigurati slatku vodu u gornjem toku Neretve. Za nas je ovo strateški projekt“, naglasio je župan.
Upravo je brana značajan dio ovog sustava koji, osim navodnjavanja, ima funkciju i obrane doline Neretve od soli, točnije ulijevanja mora u Neretvu za niskih vodostaja.
Prema projektnoj dokumentaciji, brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj. Slični sustavi obrane od soli i prodora mora već su viđeni u Nizozemskoj.
Prema pisanju hrvatskih medija, u ovom slučaju radi se o tehnički manje zahtjevnom objektu, zamišljenom kao pokretna konstrukcija, bez građevinskih zahvata u zaštićenom krajoliku.
Naručitelj i investitor projekta su Hrvatske vode. Navedenabrana, odnosno pregrada, zamišljena je kao laka mobilna konstrukcija u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime, kad je prodor mora u Neretvu najveći, fizički sprječava prodor slane vode što omogućava neometano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Pregrada u podignutom položaju podiže razinu vode uzvodno, stvara se veći tlak, što potiskuje slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke pregrada je spuštena.
Izvor: Večernji list
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca