Connect with us

PRIVREDA

Radnici „Agrokomerca“ ne mogu ni kod doktora ni u penziju

Objavljeno

 


Agrokomerc

VELIKA KLADUŠA – Radnici preduzeća „Agrokomerc“ iz Velike Kladuše već duže od 20 godina lišeni su elementarnih zakonskih prava koja im pripadaju, kao što je pravo na povezan radni staž te zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Prema riječima Mumina Pehlića, predstavnika Sindikata radnika u ovom preduzeću, zaposlenici već godinama ne dobijaju puni lični dohodak, već novčane akontacije, pomoću kojih preživljavaju od danas do sutra.

„Primjer ‘Agrokomerca’ je eklatantan slučaj kako se danas krše i obezvređuju prava radnika koji su stvarali ovu firmu. Još je veći problem što je svih ovih godina izostala reakcija nadležnih institucija i Vlade Federacije BiH, koja je titular imovine preduzeća“, kaže Pehlić.

Prema njegovim riječima, ukupna dugovanja „Agrokomerca“ danas iznose oko 135 miliona maraka, a gotovo polovina dugovanja se odnosi na neisplaćene plate zaposlenima te obaveze prema društvenim fondovima.

On je dodao kako se na spisku nalazi oko 180 radnika, a jedno od prava kojih su lišeni jeste zdravstveno osiguranje.

Reklama

„Godinama su radnici primorani da sami plaćaju svoje liječenje. Tokom jedne godine, zahvaljujući Vladi USK, imali smo besplatno liječenje u zdravstvenim ustanovama, ali to je već davno prošlo vrijeme. Ponekad menadžment firme priskoči u pomoć i plati bolesnom radniku zdravstvenu uslugu, a nekada ne, sve zavisi od okolnosti i troškova“, kaže Pehlić.

Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja i neuvezan radni staž, što je velika prepreka prilikom penzionisanja radnika. Pehlić kaže kako su radnici u proteklom periodu od predstavnika titulara imovine i menadžmenta preduzeća tražili da svojim potraživanjima sudjeluju u kupovini imovine preduzeća, ali da im to nije bilo dopušteno.

Također, ističe kako su u proteklim godinama privatnim kompanijama prodati najvitalniji dijelovi „Agrokomerca“ te je time onemogućeno da preduzeće jednog dana stane na zdrave noge.

„Novac od prodaje mesne industrije i drugih kombinata usmjerava se svuda, ali nikada za izmirenje dugova prema radnicima“, kaže Pehlić.

Podršku radnicima ovog ugaslog krajiškog diva dali su i iz Saveza samostalnih sindikata FBiH, čiji je predsjednik Selvedin Šatorović osudio, kako je istakao, nekorektan odnos države prema njima.

„Licemjeran je odnos države prema ovim ljudima i njihovim pravima. Osuđujemo maćehinski odnos Federacije BiH prema ovim radnicima, a možemo slobodno reći i prema građanima Unsko-sanskog kantona“, kazao je Šatorović.

Reklama

On je dodao kako će jedan od njihovih prioriteta u narednom periodu biti donošenje Zakona o uvezivanju radnog staža, koji bi trebalo riješiti problem radnika „Agrokomerca“ i sličnih preduzeća.

U aktuelnom menadžmentu ove firme kažu kako su svjesni svih problema s kojima se suočavaju radnici, ali dodaju kako se radi o naslijeđenim problemima, koje je teško brzo riješiti. Ističu kako preduzeće posjeduje ekonomsku sposobnost da u narednom periodu, kroz normalno poslovanje, stane na vlastite noge.

Inače, nedavno je sudskom odlukom odbačen zahtjev povjerilaca „Agrokomerca“ o uvođenju stečaja, što je obrazloženo time da se on može uvesti tek kada prestane važiti odluka Vlade FBiH o finansijskoj konsolidaciji u tom preduzeću koja ističe krajem tekuće godine.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu