PRIVREDA
U BiH više od 3.000 parafiskalnih nameta, neki idu direktno u džepove pojedinaca
Više od 3.000 parafiskalnih nameta evidentirano je na svim nivoima u Bosni i Hercegovini od kojih veliki broj ide direktno u “džepove” pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija, upozoravaju udruženja poslodavaca u BiH.
Bosna i Hercegovina ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Evropske unije nameti su puno veći, što Bosnu i Hercegovinu pored svih drugih prepreka ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate, prenosi Klix.
Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih” korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa” (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije.
Namet na vilajet
Zlatan Dedić iz Udruženja poslodavaca FBiH objašnjava za Klix.ba da se novac prikupljen od ovih nameta najčešće ne koristi namjenski niti transparentno.
– Veliki problem predstavlja i činjenica da veliki broj parafiskalnih nameta ne ide u budžete ili vanbudžetske fondove već u ‘džepove’ pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija – upozorava Dedić.
Navodi da je zanimljiva situacija da ukidanje jednog parafiskalnog nameta, na primjer na nivou Federacije BiH, rezultira uvođenjem tih istih nameta na nivou kantona.
– Ovo pokazuje da se konstantno pokušavaju uvesti novi i povećati postojeći nameti. Bez obzira na opredjeljenja da se pristupi racionalizaciji parafiskalnih nameta ovaj posao je i dalje na početku – kazao je Dedić.
Upitan da li može govoriti o konkretnim brojkana, Dedić navodi primjer uticaja parafiskalnih nameta na opterećenje poslodavaca.
– Uz plaćanje poreza i doprinosa od 0,72 KM na isplaćenu 1 KM plaće radniku, parafiskalni nameti podižu opterećenje na 0,90 KM. Sasvim je razumljivo da ovo u velikoj mjeri utiče na smanjenje konkurentnosti domaćih kompanija ali i onemogućava povećanje zaposlenosti – kategoričan je Dedić.
Upućene inicijative
Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH i Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo su uputili inicijative federalnoj i kantonalnoj vladi za formiranjem koordinacionog tijela za parafiskalne namete.
U sastav koordinacionog tijela, objašnjava nam Dedić, pored predstavnika kabineta premijera i ministarstva finansija predviđa se i učešće predstavnika reprezentativnog udruženja poslodavaca.
– Nadležnost ovog tijela je da analizira opravdanost prijedloga za racionalizaciju, ukidanje, ili uvođenje pojedinih parafiskalnih nameta, ažuriranje registra parafiskalnih nameta, izrada zakona o parafiskalnim nametima i analiza njegove primjene te koordinacija aktivnosti u vezi sa parafiskalnim nametima – rekao je Dedić za Klix.ba.
Dodaje da bi se koordinaciono tijelo sastajalo najmanje jednom mjesečno, a na dnevnom redu mogu biti najviše dva parafiskalna nameta.
– Cilj je uvesti praksu da se nijedan novi parafiskalni namet ne usvoji bez pribavljenog mišljenja koordinacionog tijela o njegovoj opravdanosti – kazao je Dedić.
Vlada KS reagovala brzo
Dedić navodi da je Vlada Kantona Sarajevo bila “brza” i na prekjučerašnjoj tematskoj sjednici usvojila inicijativu.
– Zadovoljan sam što je Vlada KS na čelu s premijerom Edinom Fortom reagovala promptno na inicijativu Udruženja poslodavaca KS i donijela odluku o formiranju koordinacionog tijela za parafiskalne namete. Pokazali su spremnost na partnerski odnos i zajedničko djelovanje u pravcu rasterećenja privrede a time i kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta – istakao je Dedić.
Navodi da će u sastavu koordinacionog tijela na nivou Kantona Sarajevo biti i predstavnici ministarstva privrede i ministarstva komunalne privrede i infrastrukure.
– Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo ima spreman i drugi set inicijativa za rasterećenje privrede i narednom period će ih uputiti Vladi Kantona Sarajevo. Želja nam je i da u drugim kantonima budu formirana tijela koja bi bavila parafiskalnim nametima na teritoriji tih kantona – rekao je Dedić.
Izvor: Klix.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca