PRIVREDA
Evropska unija podržala kreiranje više od 600 novih radnih mjesta u BiH
Stotine ljudi dobilo je posao u posljednje dvije godine kroz podršku Evropske unije, dok bh. kompanijama i dalje nedostaje kvalifikovanih i stručnih radnika.
Zbog visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, mladi ljudi se sve češće odlučuju da traže posao u inostranstvu. Međutim, mnoge bh. kompanije spremne su da ulažu u kreiranje radnih mjesta i širenje proizvodnje, privlačeći klijente iz inostranstva.
Informacijski i komunikacijski sektor (IKT) jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih.
Trenutno u IKT sektoru djeluje 380 kompanija, sa oko 4.000 zaposlenih, dok prema posljednjim istraživanjima, IKT kompanije potražuju 6.000 radnika.
„IKT će postati jedna od ključnih grana bosanskohercegovačke privrede“, smatra operativni direktor kompanije ZenDev d.o.o. iz Mostara Adnan Oručević.
U protekloj godini, ZenDev je bila jedna od šest IKT kompanija podržanih sredstvima Evropske unije u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR), koji provodi UNDP u Bosni i Hercegovini.
Ta kompanija bavi se izradom web i desktop baziranih aplikacija, te izradom mobilnih aplikacija.
Da bi proširili ponudu i usluge, te poboljšali konkurentnost kompanije na tržištu, ZenDev je aplicirao na javni poziv objavljen u okviru projekta LIR, fokusirajući se na nabavku opreme i zapošljavanje pet osoba u oblasti razvoja mobilnih aplikacija.
„Zaposlili smo mlade ljude, uglavnom studente završnih godina fakulteta da bismo im pružili priliku za usavršavanje i obuku. Mobilne tehnologije zauzimaju primarnu ulogu na bh. tržištu. Međutim, razvoj mobilnih aplikacija u Bosni i Hercegovini je skroman. Ulaganje u razvoj sektora mobilnih aplikacija je perspektivno i isplativo“, navodi Oručević. Naglašava da je ZenDev mlada kompanija, koja je prije 2,5 godine pokrenuta kao startup.
„Trenutno zapošljavamo 21 osobu, a potreba za radnom snagom i dalje postoji. Najviše sarađujemo sa skandinavskim državama. Kad su u pitanju IKT rješenja, BiH je na zlatnoj sredini jer nudimo kvalitetna rješenja po povoljnoj vrijednosti“, zaključuje on.
Marketing menadžerica u kompaniji Cape Ann Enterprises iz Tuzle Gabrijela Andrejaš smatra da kompanije, institucije i akademska zajednica moraju aktivno investirati u učenje i razvoj, kad je u pitanju IKT sektor.
„Tehnologije, vještine i zahtjevi konstantno evoluiraju tako da su trening i razvoj vještina neophodni da bi održali korak s njima“, kazala je.
Cape Ann Enterprises (CA Design d.o.o) je full stack kompanija za razvoj softvera. Osnovana prije skoro deset godina, kompanija radi s klijentima uglavnom u SAD-u i Kanadi da bi pomogla pri dizajniranju, izgradnji i upravljanju složenim softverskim uslugama.
Podrška LIR projekta je pomogla realizaciji investicija u tehnološki razvoj kompanije, kao i u dokvalifikaciji radne snage radi postizanja višeg stepena produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta putem specijalističkih edukacija i treninga.
„Angažiranje trening menadžera koji je, analizom stanja i potreba kompanije i tima nakon toga i razvojem i implementacijom posebnog programa rada, pomogao usavršiti i zaokružiti set vještina kojima raspolaže kompanija u cjelini pokazao se kao ključni korak koji je još jednom izdvojio našu kompaniju kao odlično mjesto za zaposlenje i usavršavanje.
„Osim trening sesija, uposlenici CA Design pohađali su cijeli niz obuka i seminara iz raznih oblasti. Te vještine omogućit će širi dijapazon klijenata iz različitih oblasti“, kaže Andrejaš.
Zahvaljujući obukama, od početka implementacije projekta CA Design je stekao 13 novih članova tima.
Osim potražnje za kvalifikovanim radnicima u IKT sektoru, nedostatak kvalifikovane i stručne radne snage bilježi i metalska industrija u Bosni i Hercegovini.
Mnoge kompanije su primorane da obučavaju radnike prije nego ih zaposle jer obrazovni sistem u BiH generalno nije prilagođen potrebama tržišta rada.
Dvadesetdvogodišnji Miljan Dobrić radi na kontroli ispravnosti gotovih metalnih dijelova koje proizvodi kompanija TIKT Manufaktura iz Gradiške.
Iako je završio gimnaziju, skoro dvije godine radi u toj kompaniji na mjerenju preciznosti proizvedenih dijelova. Skupa sa kolegama odobrava dalji nastavak proizvodnje.
„Tražio sam posao. Ponudili su mi priliku ovdje, svidjelo mi se i ostao sam“, kaže on. Dodaje da mnogi mladi ljudi odlaze iz Gradiške u Banjaluku ili izvan BiH jer ne vide napredak i nemaju dovoljno posla.
Iako je tek kratko u metalnoj industriji, vidi potencijal u CNC (computer numerical control) mašinama. Kaže da je to „posao u kojem se može uvijek napredovati“.
Miljan je zaposlen kao operater, između ostalog, na novom koordinatnom mjernom uređaju kojim se kontroliše kvalitet izrade proizvoda u TIKT Manufakturi koja proizvodi dijelove za CNC mašine i trkaće automobile, zapošljava 72 radnika i izvozi na njemačko tržište. Kupovina mašine sufinansirana je sredstvima Evropske unije kroz projekt Lokalni integrisani razvoj (LIR).
Direktor kompanije Krešimir Bodrožić kaže da su ranije imali dvije kontrolne mašine, a da je najnovija (treća) umnogome unaprijedila i pojednostavila procese proizvodnje i mjerenja preciznosti.
„Ova treća je CNC upravljana. To znači da mi napravimo program, taj program učitamo u mašinu, postavimo komandu i nakon izvjesnog vremena (zavisi koliko je kompliciran dio) nama mašina kaže da li je sve uredno“, kaže on. Pojašnjava da je rad na ranijim mašinama usporavao proces jer je bilo potrebno da radnik uloži mnogo vremena i napora da bi se izmjerila preciznost.
Po njegovim riječima, gubitak vremena na mjerenju značio je zaustavljanje proizvodnje i povećanje troškova proizvoda.
„Sad imamo manje praznog hoda na mašinama u proizvodnji. Za rad na toj mašini su uposlena dva radnika. Mislimo da će biti vjerovatno još dva u toj mjerno-kontrolnoj jedinici“, dodaje Bodrožić.
Tokom posljednje dvije godine 630 osoba je dobilo posao kroz projekt LIR koji je podržao partnerska mala i srednja preduzeća, lokalne zajednice, poljoprivrednike, mlade poduzetnike i predstavio concept crowdfunding akademije osobama s idejama za pokretanje biznisa.
„Projekt podržava najperspektivnije industrijske sektore u Bosni i Hercegovini – poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni, metalni, drvni i informaciono-komunikacioni sektor, te kroz tehničku podršku i sufinansiranje radi na stimulisanju poslovnih aktivnosti“, saopćio je UNDP u BiH.
Izvor: Akta.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca