PRIVREDA
Obućarska industrija u RS u ekspanziji: Cipela i radnika sve više
BANJALUKA – S razvojem obućarske industrije u RS tokom posljednje decenije bilježi se rast i broja zaposlenih i same proizvodnje, pa i obima izvoza.
Aleksandra Mihajlović-Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, rekla je da je prije 10 godina bilo oko 3.500 zaposlenih, dok ih je sada u obućarskoj industriji oko 8.500 na području RS.
Ona ističe za „Nezavisne“ da se broj kompanija ne mijenja u značajnijem procentu, nego dolazi do proširenja postojećih pa se tako i povećava broj radnika.
„Postoje firme koje rade za poznate svjetske brendove kao što su ‘Nike’, ‘Adidas’, ‘Crocs’ i ostali“, rekla je Mihajlović-Bijelićeva.
Ona kaže da je u skorijem periodu došlo i do povećanja plata u sektoru tekstila, kože i obuće, te da je u februaru ova industrija imala prosječnu neto platu 642 KM.
Dragutin Škrebić, direktor i vlasnik preduzeća „Škrebić Company“ Teslić i predsjednik Skupštine Udruženja tekstila, kože i obuće RS, kaže da je Vlada RS ranije prepoznala probleme s kojima su se suočavali pa su dobili povlaštenu stopu za obračun poreza i doprinosa, što je dalo najveći doprinos ovoj industriji.
„Od sljedeće godine imaćemo i riješene probleme s trudničkim bolovanjama, koja će biti prebačena na teret budžeta, odnosno na teret Fonda dječje zaštite. Sa druge strane, imamo i inostrane investicije, dobili smo kvalitetnije poslove, povećali cijenu minuta rada, tako da je došlo na neki način do ekspanzije“, rekao je Škrebić.
On ističe da ova godina nije svijetla kao što su očekivali, jer poslodavci koji prave modnu obuću imaju problema na tržištu te su im narudžbe manje u 2019.
Kada su u pitanju plate u ovom sektoru, kako kaže Škrebić, one su pomalo rasle u prethodnom periodu te su sada dostigle svoj maksimum u ovoj industriji.
„Ukoliko bi tržište nametalo povećanje plata, onda bi vjerovatno došlo do smanjenja proizvodnje“, kaže Škrebić.
Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, kaže da je broj radnika porastao, jer su oni zajedno s poslodavcima ovog sektora učestvovali u kreiranju novog privrednog ambijenta prije 11 godina. On kaže da je to dovelo do rasta broja zaposlenih i povećanja neto plata radnika, koja je za prošlu godinu u RS u ovom sektoru bila 556 KM, s tim da neke kompanije imaju i veće prosječne plate.
„Došlo je do blagog povećanja plata, ali nedovoljno da bismo zadržali radnike. Očekujemo da smanjenjem opterećenja u privredi dođe do povećanja plata i tim do novog zapošljavanja, ostanka i očuvanja radnih mjesta“, rekao je Ružičić.
Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće „Bema“ iz Banjaluke, kaže da je ova industrija zasigurno u ekspanziji te da je „Bema“ lani imala realizaciju 14 miliona KM, što je, kako on kaže, 12 odsto budžeta grada Banjaluka.
„Nije to malo na šivaćoj igli, 1.200 radnika prima platu i od toga živi 5.000 ljudi. Došlo je do proširenja proizvodnje, prošle godine smo uložili dva miliona KM u opremu i mašine. Fabriku smo uredili i modernizovali, povećali i plate na 600 KM, što je za nas gornja granica. Platu treba u industriji zaraditi, a ona može biti veća samo većim radom“, kaže Umičević.
On ističe da bi država trebalo da podstakne da se proizvode domaći proizvodi, koji bi bili konkurencija Zapadu, jer ako znaju da prave cipele za Zapad, znaju da prave i za sebe.
Da dolazi do povećanog izvoza obuće i sličnih proizvoda ili dijelova tih proizvoda iz BiH iz godine u godinu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
„U prošloj godini ukupno je izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 751.860.959 KM, u 2017. godini 706.545.023 KM, u 2016. godini 677.990.511 KM, dok je u 2015. izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti 630.363.865 KM“, kažu u UIO BiH.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca