Connect with us

PRIVREDA

Odbijena „neozbiljna“ turska ponuda, firma iz Srbije zainteresovana za „Šećeranu“

Objavljeno

 


Šećerana

BIJELJINA – Skupština povjerilaca bijeljinske „Šećerane“ u stečaju odbacila je danas ponudu turske firme „Sariel“ za kupovinu ove fabrike, jer nije ponuđena dogovorena cijena niti adekvatna bankarska garancija. Istovremeno, u sud je stiglo pismo namjere firme „Niva“ iz Srbije, koja je zainteresovana da kupi fabriku.

Skupština povjerilaca bijeljinske Fabrike šećera u stečaju je na današnoj sjednici, koja ja trajala pet sati, donijela odluku da se nastavi prodaja imovine fabrike putem javnog oglašavanja i prikupljanja javnih ponuda, sa početnom minimalnom cijenom od 10 miliona KM.

Predsjednik Odbora povjerilaca Fabrike šećera u stečaju Vojislav Nikolić izjavio je da je ponuda turske firme „Sariel Petrol enerdži“ odbijena kao neprihatljiva i nekompletna, odnosno da ne predstavlja dovoljnu garanciju da se sa njima može napraviti dobar posao.

„U spis suda je stiglo pismo namjere srbijanske firme ‘Niva’ iz Žablja koja se bavi proizvodnjom medicinske opreme. Zainteresovani su da snime stanje u fabrici i da nakon toga daju svoju ponudu“, izjavio je Nikolić, naglasivši da je Odbor povjerilaca ovlašten da nastavi s prodajom stečajne imovine po cijeni od 10 miliona KM, te da se paralelno uradi pravni okvir za izradu plana reorganizacije stečajnog dužnika, s namjerom da se imovina stečajnog dužnika podijeli povjeriocima kao namirenje za priznata potraživanja.

Skupština povjerilaca danas nije raspravljala o smjeni stečajnog upravnika Nebojše Matića, jer predlagači za smjenu nisu potpisali obrazloženje za Matićevu smjenu, piše portal „Capital.ba“.

Govoreći o sudbini bijeljinske „Šećerane“ i samog stečaja, Nebojša Matić kaže da je sudbina fabrike i dalje neizvjesna.

Reklama

„Turska punuda je potpuno odbijena, kao neozbiljna, jer je u njoj navedeno 4.800 evra. Nudili su bankarsku garanciju koja nije naplativa na prvi poziv, već, ukoliko bude novca na računu, onda bi platili. Skupština povjerilaca je to jednoglasno odbila. Prodaja imovine stečajnog dužnika će se nastaviti, ali će se istovremeno ispitati i pravna procedura za mogućnost da povjerioci postanu vlasnici ‘Šećerane’. Za dva do tri dana ponovo ću raspisati oglas o prodaji imovine bijeljinske šećerane za iznos od 10 miliona KM“, izjavio je Matić.

On je rekao i da je Skupština dala saglasnost stečajnom upravniku da obavijesti predstavnike firme „Niva“ i da ih pozove na sjednicu Odbor povjerilaca da vidi stanje u fabrici i da dostave ponudu.

„Oni su naveli da bi zaposlili minimalno 100 radnika, što je veoma interesantna ponuda“, kazao je Matić.

Nastavak Skupštine povjerilaca dogovoren je za 4. jul kada će dati svoje mišljenje o prijedlogu za Matićevu smjenu, dok će konačnu odluku, odnosno rješenje, donijeti stečajni sudija.

Prije Skupštine povjerilaca, ponudu turske firme odbacio je i Odbor povjerilaca „Šećerane“.

Stečaj u „Šećerani“ traje nepune četiri godine, a do sada je propalo nekoliko pokušaja prodaje. Priznata potraživanja povjerilaca „Šećerane“ iznose oko 16,2 miliona KM.

Reklama

Pored turskih firmi, za „Šećeranu“ je ranije bio zainteresovan i Goran Vajkić koji je nudio 6,9 miliona KM, te firma iz Vijetnama koja je prva odustala.

 

Izvor: Capital.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu