Connect with us

PRIVREDA

Posla ima za stotine novih radnika

Objavljeno

 


Proizvodnja

BANJALUKA – Povećana potražnja za modnom i namjenskom obućom koja nastaje u fabrikama širom Republike Srpske širi krila obućarskoj industriji u čijim pogonima trenutno ima mjesta za nekoliko stotina novih radnika.

U fabrikama obuće koje zapošljavaju hiljade radnika kažu da se obim posla znatno povećao, te da bi uspjeli da odgovore na zahtjeve kupaca u roku, moraju širiti proizvodnju i zapošljavati nove radnike.

Za kvalifikovanim radnicima vapi i Fabrika obuće “Dermal” koja u pogonima u Kotor Varošu i Kneževu trenutno zapošljava 860 radnika.

– Raste prodaja namjenske obuće koju proizvodimo i kako bismo ispoštovali ugovore sa kupcima potrebno nam je više radne snage. Primamo za sada stotinak radnika, ali posla ima i za tri puta toliko. Osim toga proširujemo kapacitete u obje opštine – istakao je za “Glas Srpske” direktor i vlasnik “Dermala” Radenko Bubić i dodao da su u proteklih mjesec dana u Kneževu zaposlili oko 50 radnika.

Bubić kaže da većinu proizvedene obuće isporučuju firmama iz Njemačke, Austrije i Slovenije sa kojima imaju potpisane ugovore.

– Dnevno izrađujemo oko 1.000 pari obuće modnog programa i 3.500 pari namjenske zaštitne obuće koju plasiramo na mnoga tržišta u Evropi – istakao je Bubić.

Reklama

Pune ruke posla imaju i u derventskoj fabrici “Sanino” koja zapošljava nekoliko stotina radnika.

– Već neko vrijeme je povećana potražnja ne samo za gornjim dijelovima obuće, koje proizvodimo, već i za gotovom obućom. U evropskim zemljama, prvenstveno u Portugaliji, koja je oduvijek bila vodeći proizvođač obuće, povećana je cijena rada i svi imaju problema zbog nedostatka radne snage, a to nama daje priliku da povećavamo broj zaposlenih. Nažalost odliv radne snage ne ide nam naruku, vapimo za kvalifikovanim radnicima – kazao je direktor i vlasnik “Sanina” Radovan Pazurević.

Predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS Danko Ružičić ističe za “Glas Srpske” da ohrabruje činjenica da domaći poslodavci dobijaju nove poslove.

– Prosječna plata prošle godine u tekstilnoj, kožarskoj i prerađivačkoj industriji, prema podacima Poreske uprave RS, iznosila je 556 maraka, mada je u nekim preduzećima taj iznos bio dosta veći. Ukoliko bi došlo do povećanja plata, mnogo lakše bi dolazili do radne snage – rekao je Ružičić. Naglasio je da je do razvoja obućarske industrije došlo sinergijom poslodavaca iz te branše i predstavnika granskog sindikata sa Vladom RS nakon čega su uslijedile izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, pa poslodavci posluju pod određenim olakšicama i imaju određene subvencije. Ružičić je istakao da je u obućarskoj industriji u RS zaposleno oko 12.000 radnika.

Prekvalifikacije

Radovan Pazurević je istakao da s obzirom na to da na tržištu manjka školovanog kadra za tu branšu, uglavnom su do kvalifikovanih radnika dolazili putem prekvalifikacija.

Reklama

– Prekvalifikovali smo do sada desetine kuvara, poljoprivrednih tehničara, ali i medicinskih tehničara. Konkretno kod nas u pogonu radi nekoliko djevojaka koje su završile srednju medicinsku školu – rekao je Pazurević.

 

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu