PRIVREDA
Radnici iz Srbije na gradilištima u Srpskoj
Zbog manjka građevinara u Republici Srpskoj, preduzeća iz Lijevče polja te inostrani investitori koji grade fabrike i infrastrukturu, prinuđeni su da građevinske radnike anagažuju iz inostranstva. Najbrojniji su radnici različitih profila iz Srbije koji u Agro zoni u Novoj Topoli grade industrijske pogone. Najviše ih je angažovano u kompleksu “Kalcedonija” čija izgradnja je pri kraju.
Milenko Krstić, iz Loznice je poslovođa većoj grupi radnika iz Srbije.
– Radimo različite građevinske poslove. Ovdje nam je dobro, smještaj, hrana, zarada i drugi uslovi su nadmašili naša očekivanja – kaže Krstić.
Gotovo godinu dana u Novoj Topoli rade Nebojša Ibraimović iz Bojnika kod Leskovca, Predrag Dojčinović iz Kragujevca, Beograđanin Goran Draganić porijeklom iz Gornje Radnje kod Teslića, Stojan Ibraimović iz Bojnika kod Leskovca, Marko Alić, Jovan i Nebojša Ibraimović iz Leskovca, Dejan Alić iz Niša.
– Veoma smo zadovoljni, uslovi rada su dobri, plata redovna… Do sada nismo bili ovdje, nismo znali ni gdje se Topola nalazi osim da je u Republici Srpskoj. Ipak, najviše smo obradovani dobrim prijemom, ljudi su ovdje veoma ljubazni – kažu Nišlija Dejan Alić i Leskovčanin Nebojša Ibraimović.
Pod krovom “Kalcedonije” koju, među ostalima grade radnici iz Srbije, na površini od 11.000 kvadrata biće zaposleno 500 radnika. Investicija je vrijedna 20 miliona eura.
– Stotinu radnika već je na obuci kako bismo što spremnije dočekali početak proizvodnje u tekstilnom sektoru – kaže Frančesko Lufoli, vlasnik kompanije “Klacedonija” koja ima pogone u nekoliko država u region hvaleći, među ostalima i građevinare iz Srbije koji su, kako kaže, veoma stručni i vrijedni.
– U topolskoj Agro zoni radi deset kompanija koje zapošljavaju 500 radnika. Naš cilj je da privučemo što više ulagača i doprinesemo privrednom rastu Gradiške – istakao je Adžić rekavši da je primarni zadatak zapošljavanje radnika iz Lijevče polja i okoline ali, ukoliko njihov broj nije dovoljan, on smatra da je angažovanje radnika iz susjednih zemalja nezaobilazno.
Gradiški načelnik navodi da na ovom području tokom cijele godine, u različitim sektorima, a najviše voćarstvu, angažuju sve više radnika iz Srbije, Crne Gore, Hercegovine pa čak Rumunije, Moldavije, Ukrajine i drugih zemalja.
Problem manjka radnika, izgradnjom prerađivačkih kapaciteta u Novoj Topoli, ukoliko se sadašnjim tempom nastave migracije, biće sve izraženiji. Zato ovdje nastoje stalnim prilagođavanjem obrazovnog procesa ovdašnjim potrebama, barem ublažiti manjak radnika.
-Za nas su primarne investicije, dajemo veoma stimulativne uslove nadajući se da je problem manjka radnika u pojedinim oblastima, među kojima je građevinarstvo sve izraženije, privremenog karaktera – rekao je gradiški načelnik prilikom potpisivanja ugovora sa preduzećem “Hidrokop” o izgradnji infrastrukture u Agrozoni, a ponovio tokom posjete “Kalcedoniji”.
– Gradiška je prepoznatljiva i pogodna sredina za domaće i inostrane projekte u sektoru privrede. Imamo status grada sa BFC sertifikatom koji se odnosi na povoljne uslove za investiranje – istakao je Adžić. Te pogodnosti, kazao je, moraju se još bolje koristiti.
Izgradnja puteva i kanalizacione mreže
Zoran Adžić načelnik Gradiške i Radislav Babić, vlasniki i direktor “Hidrokopa” potpisali su ugovor vrijedan pet miliona KM koji se odnosi na izgradnju puteva i druge infrastrukture u Agro zoni Nova Topola. Time će biti stvoreni uslovi za još intenzivnije investiranje, veću zaposlenost i snažniji privredni iskorak u Lijevču.
– Ovim ugovorom predviđena je dogradnja kanalizacione mreže i putne infrastrukture. Kada ovaj posao bude završen Gradiška će dobiti jednu od najuređenijih privrednih zona u regionu – naglašeno je prilikom potpisivanja ugovora.
– U prethgodne tri godine izgradili smo više infrastrukturnih objekata, putne i hidro-infrastrukturne mreže. Preuzete obaveze u Agrozoni okončaćemo do kraja tekuće godine – rekao je Babić naglasivši da će u njegovom preduzeću tokom ugovorenih radova u Novoj Topoli biti angažovano 50 radnika.
Nove investicije
U Novoj Topoli u toku je takođe izgradnja Tržnog centra, dvije italijanske kompanije iz oblasti plastične proizvodnje dobile su građevinske dozvole, a interesovanje za izgradnjom fabrike za otkup i preradu povrća izskazale su kompanije iz Češke.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca