Connect with us

PRIVREDA

Manjak radne snage u Srpskoj diže plate

Objavljeno

 


Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, što je za 8.813 radnika manje u odnosu na isti mjesec lani, a to je, prema riječima upućenih, jednim dijelom posljedica povećanja primanja, odliva radne snage, ali i pandemije.

Direktor Poreske uprave RS Goran Maričić rekao je za „Glas Srpske“ da je po osnovu radnog odnosa na najnižu platu od 520 maraka u maju prošle godine bilo prijavljeno ukupno 26.020 radnika.

On je podsjetio i da je u prošloj godini značajan dio radnika u Republici Srpskoj u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje posljedica virusa korona ostvarivao pravo na isplatu najniže plate i doprinosa.

Međutim, to što je u ovoj godini manje radnika na minimalcu, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić objašnjava upravo pojačanim kontrolama inspektora Poreske uprave RS, ali i time što se zaposleni više ne mogu prijavljivati na četiri sata.

Na smanjen broj radnika na minimalcu, kako ističe Trivić, uticao je i odlazak ljudi u inostranstvo.

„Manjak radne snage na domaćem tržištu, koji je prisutan već neko vrijeme, natjerao je na neki način pojedine poslodavce da ponude bolje uslove poslovanja“, istakao je Trivić i dodao da su svi ti faktori zajedno određenom broju radnika donijeli nešto veće plate, ali i pojedincima da pređu iz sive zone u regularne tokove.

Reklama

Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević smatra da, kada je riječ o radnicima koji primaju najnižu platu, koja je, kako podsjeća, do 1. juna ove godine iznosila 520 maraka, a sada je za 20 maraka veća, svi podaci moraju biti detaljno analizirani.

„Postoje poslodavci koji za marku-dvije povećaju plate svojim radnicima, pa kada se iz poreskog sistema izvuče informacija o zaposlenima koji primaju 520 maraka, onda to i nije do kraja relevantan podatak koliko ih je ukupno sa najnižim primanjima“, smatra Radoševićeva.

Istakla je i da značajan broj radnika ne prima ni minimalnu zagarantovanu zaradu, dok je trećina onih koji zarađuju ispod prosječne plate RS.

„Da li je posljednjih godina došlo i koliko do odliva radne snage u inostranstvo i kakve je to sve posljedice ostavilo, ne može se komentarisati, sve dok ne budu završene analize sa tačnim brojem radnika u RS, ali i plata koje primaju“, dodala je Radoševićeva.

Set zakona

Vlada Republike Srpske u maju ove godine utvrdila je set zakona kojim je omogućeno povećanje plata svim radnicima, a za šta je iz budžeta izdvojeno 70 miliona maraka. Tada je donesena i odluka da najniža plata u Republici Srpskoj od juna iznosi 540 marka..

Reklama

Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu