Connect with us

PRIVREDA

Dug put svinjetini iz BiH do EU zbog vakcinacije

Objavljeno

 


Uzgoj svinja

Iako je posljednji slučaj klasične kuge svinja u BiH prijavljen 2007. godine, vakcinacija protiv ove bolesti još je obaveza, zbog čega najviše trpe uzgajivači, jer svinjsko meso ne mogu da izvoze u države EU.

U dijelovima Srbije, već za koji mjesec, ova vakcinacija bi trebalo da bude obustavljena, a kada bi se to moglo dogoditi i kod nas, zasad nije poznato, osim što su svi jednoglasni u stavu da je preostao još dug put svinjetini iz BiH do evropskih trpeza.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH potvrdili su za „Nezavisne“ da je u ovom trenutku u BiH još na snazi obavezna vakcinacija domaćih svinja u skladu sa odredbama Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge i Programa mjera zdravstvene zaštite životinja i njihovog sprovođenja u 2019. godini.

„Obustava vakcinacije domaćih svinja protiv klasične svinjske kuge može uslijediti tek nakon što sva nadležna tijela obezbijede sve preduslove u slučaju izbijanja ove bolesti nakon što se vakcinacija obustavi, kao što su plan hitnih mjera u slučaju pojave klasične svinjske kuge, sredstva za finansiranje upravljanja i sanacije žarišta nakon eventualne pojave bolesti, sredstva za monitoring prisustva bolesti i kod domaćih i kod divljih svinja i slično“, pojasnili su iz ovog ministarstva.

Upravo u Ministarstvu spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH potvrdili su nam da je posljednji slučaj klasične kuge svinja u BiH prijavljen 2007. godine. Takođe, iz njihovog odgovora može se zaključiti da, čak i kad bismo danas zaustavili vakcinisanje, to automatski ne znači omogućen izvoz u, recimo, Italiju ili Njemačku.

„Nakon obustave vakcinacije protiv klasične kuge svinja potrebno je da prođe minimum godinu dana da bi se uopšte mogao ostvariti izvoz svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja u države koje ne vakcinišu protiv ove bolesti, uključujući i zemlje EU. Za izvoz u EU, pored obaveznog prestanka vakcinacije protiv klasične svinjske kuge, potrebno je da inspekcija EK posjeti BiH i provjeri veterinarski sistem nadzora nad proizvodnjom ovih proizvoda od farme do konačnog proizvoda, odnosno da li isti ispunjava uslove EU“, rekli su iz Ministarstva.

Reklama

Saša Bošković, predsjednik Veterinarske komore RS, ističe da je RS uvijek bila naslonjena na Srbiju kada govorimo o gotovo svim preventivnim mjerama te dodaje da bi do prestanka vakcinacije moglo doći već za koju godinu.

„I mi ćemo u nekom prelaznom periodu, od godinu do dvije, sigurno ukinuti vakcinaciju protiv klasične kuge svinja“, najavljuje Bošković, koji dodaje da Srbija sigurno neće odmah na cijeloj svojoj teritoriji ukinuti vakcinaciju, već će to za početak najvjerovatnije biti područje sa najintenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom iz oblasti svinjogojstva.

Proizvođači, koji odavno zagovaraju ukidanje obavezne vakcinacije domaćih svinja, ističu da su na velikim gubicima.

„Meni su prije dvadesetak dana bili ljudi iz Italije koji traže naše svinje, zato što hoće kvalitet. Oni su svjesni da svinje ne hranimo industrijskim otpadom, već uglavnom domaćim žitaricama. Kada sam im objasnio da zbog vakcinacije ne možemo da izvozimo, oni su bili više razočarani nego mi“, kaže za „Nezavisne“ Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, koji dodaje da i mi treba da pratimo Srbiju, ali da će, u svakom slučaju, proći najmanje dvije godine do dana kada će biti omogućen izvoz naše svinjetine u EU.

Po pisanju beogradskih medija, u Srbiji će se sukcesivno primjenjivati prestanak vakcinacije na određenom području, jer to daje određenu sigurnost i određeno vrijeme da se reaguje ukoliko nešto krene kako ne treba. Posljednje žarište kod njih evidentirano je 2010. u blizini Sremske Mitrovice.

Izvor: Nezavisne

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu