PRIVREDA
Ekonomski potresi u Njemačkoj odjekuju u BiH
Privrednici u BiH, posebno oni izvozno orijentisani, s velikom pažnjom prate privredna kretanja u Njemačkoj, a koja im nikako ne idu u korist.
Naime, prema posljednjim podacima, proizvodnja u više od 80 odsto njenih industrijskih kompanija je u padu, a manji dio njih zbog nedostatka posla radi skraćenim vremenom. Indeks poslovne klime je najmanji još od 2013. godine.
Prema pisanju medija, glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Vašington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.
Sagovornici „Nezavisnih“ kažu kako je izvjesno da će se bilo kakvi veći potresi u privredi Njemačke odraziti i na BiH s obzirom na to da je to njen najveći spoljnotrgovinski partner.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra kako velikih negativnih posljedica neće biti ako su u pitanju privremeni događaji, jer većina izvoznih ugovora je dugoročnog karaktera.
Za njega je posebno zabrinjavajuće što se kao jedan od sektora s najvećim padom u proizvodnji spominje auto-industrija.
„Znamo koliko je taj sektor značajan u izvozu BiH za Njemačku, jer se kreće od dijelova do presvlaka. Ako bi došlo do dugoročnog pada proizvodnje, to bi se sigurno odrazilo na BiH jer nam je to jedno od vodećih tržišta, kako po količinama, tako i po vrijednosti robe, ali i po broju radnika u BiH povezanih s tim tržištem“, ocjenjuje Gavran.
Admir Čavalić, ekonomista iz Tuzle, kaže kako se situacija za privrednike iz BiH dodatno komplikuje zbog pada izvoza na tržištima poput Turske, Italije i Kosova.
„Sve to utiče na pad izvozne aktivnosti. Ako se ovakva situacija nastavi, prve na udaru će biti izvozne kompanije“, ocjenjuje on.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, smatra kako je u ovakvim situacijama potrebna dodatna doza opreznosti i obazrivosti, te da ne bi bilo loše napraviti disperziju privredne aktivnosti na cijelo zapadnoevropsko tržište.
„Na taj način bi se eventualni udari mogli smanjiti. Ipak, smatram da ne može doći do velikog pada jer je njemačko tržište vrlo dobro uređeno, gdje se sve detaljno i dugoročno prati. Mišljenja sam da je ovo privremenog karaktera i jedan od način da se dobavljači uozbilje. Zbog toga je potrebno da se naše kompanije drže osnovnih biznis postulata“, kaže on.
Inače, obim trgovinske razmjene BiH i Njemačke je prošle godine premašio četiri milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 odsto.
Da se nešto u ekonomskim odnosima dvije zemlje mijenja, pokazuju i posljednji podaci o razmjeni, a u kojima se vidi kako je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do pada izvoza iz BiH za 1,3 odsto. Sa druge strane, Njemačka je povećala uvoz u BiH za 6,3 odsto.
U Privrednoj komori Republike Srpske kažu kako prate situaciju, te da velikih negativnih promjena bar za sada nema.
„Mi vjerujemo da će Njemačka prevazići određene probleme jer je u pitanju velika svjetska ekonomija koja je pokazala kako zna da se nosi s izazovima. Smatramo da će situacija biti prevaziđena prije nego da će eskalirati“, kazali su nam u Komori.
Autorr: Dejan Tovilović
Izvor: nezavisne.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca