PRIVREDA
Ekonomski potresi u Njemačkoj odjekuju u BiH
Privrednici u BiH, posebno oni izvozno orijentisani, s velikom pažnjom prate privredna kretanja u Njemačkoj, a koja im nikako ne idu u korist.
Naime, prema posljednjim podacima, proizvodnja u više od 80 odsto njenih industrijskih kompanija je u padu, a manji dio njih zbog nedostatka posla radi skraćenim vremenom. Indeks poslovne klime je najmanji još od 2013. godine.
Prema pisanju medija, glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Vašington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.
Sagovornici „Nezavisnih“ kažu kako je izvjesno da će se bilo kakvi veći potresi u privredi Njemačke odraziti i na BiH s obzirom na to da je to njen najveći spoljnotrgovinski partner.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra kako velikih negativnih posljedica neće biti ako su u pitanju privremeni događaji, jer većina izvoznih ugovora je dugoročnog karaktera.
Za njega je posebno zabrinjavajuće što se kao jedan od sektora s najvećim padom u proizvodnji spominje auto-industrija.
„Znamo koliko je taj sektor značajan u izvozu BiH za Njemačku, jer se kreće od dijelova do presvlaka. Ako bi došlo do dugoročnog pada proizvodnje, to bi se sigurno odrazilo na BiH jer nam je to jedno od vodećih tržišta, kako po količinama, tako i po vrijednosti robe, ali i po broju radnika u BiH povezanih s tim tržištem“, ocjenjuje Gavran.
Admir Čavalić, ekonomista iz Tuzle, kaže kako se situacija za privrednike iz BiH dodatno komplikuje zbog pada izvoza na tržištima poput Turske, Italije i Kosova.
„Sve to utiče na pad izvozne aktivnosti. Ako se ovakva situacija nastavi, prve na udaru će biti izvozne kompanije“, ocjenjuje on.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, smatra kako je u ovakvim situacijama potrebna dodatna doza opreznosti i obazrivosti, te da ne bi bilo loše napraviti disperziju privredne aktivnosti na cijelo zapadnoevropsko tržište.
„Na taj način bi se eventualni udari mogli smanjiti. Ipak, smatram da ne može doći do velikog pada jer je njemačko tržište vrlo dobro uređeno, gdje se sve detaljno i dugoročno prati. Mišljenja sam da je ovo privremenog karaktera i jedan od način da se dobavljači uozbilje. Zbog toga je potrebno da se naše kompanije drže osnovnih biznis postulata“, kaže on.
Inače, obim trgovinske razmjene BiH i Njemačke je prošle godine premašio četiri milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 odsto.
Da se nešto u ekonomskim odnosima dvije zemlje mijenja, pokazuju i posljednji podaci o razmjeni, a u kojima se vidi kako je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do pada izvoza iz BiH za 1,3 odsto. Sa druge strane, Njemačka je povećala uvoz u BiH za 6,3 odsto.
U Privrednoj komori Republike Srpske kažu kako prate situaciju, te da velikih negativnih promjena bar za sada nema.
„Mi vjerujemo da će Njemačka prevazići određene probleme jer je u pitanju velika svjetska ekonomija koja je pokazala kako zna da se nosi s izazovima. Smatramo da će situacija biti prevaziđena prije nego da će eskalirati“, kazali su nam u Komori.
Autorr: Dejan Tovilović
Izvor: nezavisne.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca