Connect with us

PRIVREDA

Poslovni forum BiH – Grčka: Unaprijediti privrednu saradnju

Objavljeno

 


Grčka

Na Poslovnom forumu Bosna i Hercegovina – Grčka, koji se danas održava u Sarajevu, istaknuto je da postoji prostor za unapređenje ekonomskih odnosa i poboljšanje privredne saradnje putem direktnog povezivanja privrednika dviju zemalja.

Poslovni forum organizovala je Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) u saradnji s Privrednom komorom Atine i Ambasadom Grčke u BiH, a u okviru uzvratne posjete poslovne delegacije Grčke Bosni i Hercegovini.

Na Forumu, kako je kazao direktor Agencije za promociju izvoza VTK BiH Enes Ališković, učestvuju predstavnici osam grčkih kompanija iz farmaceutskog, IT, prehrambenog, metalskog i elektro sektora, te predstavnici 17 bh. kompanija.

„Kada govorimo o dosadašnjoj saradnji, možemo reći da Grčka nije među vodećim vanjskotrgovinskim partnerima naše zemlje i želimo da ekonomsku saradnju podignemo na veći nivo. U 2018. godini obim razmjene je bio oko 93 miliona KM, od čega je 15 miliona izvoz i skoro 78 miliona uvoz iz Grčke“, naveo je Ališković.

BiH je u 2018. na tržište Grčke plasirala uglavnom proizvode koji su se odnosili na drvoprerađivačku industriju, posebno kraft papir i ambalažni kartonski papir. Takođe, ostavren je izvoz koji se odnosio na detonatore koji se primjenjuju u namjenskoj i u civilnoj industriji, te određeni broj proizvoda iz metaloprerađivačkog sektora. Istovremeno, vodeći uvozni proizvodi su bili iz hemijskog sektora, agrumi, voće, kao i određeni broj hemijskih proizvoda koji se koriste za higijenu i njegu.

„Ono što je pozitivno jeste da pored robne razmjene, sektor turizma iz godine u godinu napreduje. Uspostavljena je direktna linija između Atine i Sarajeva, kao i čarter letovi iz Banjaluke prema Grčkoj, vjerujemo da će i dosadašnja dobra iskustva u turizmu biti unaprijeđena i podignuta na viši nivo“, dodao je Ališković.

Reklama

Privredna komora Atine ove godine obilježava 100 godina postojanja i trenutno ima oko 100.000 aktivnih članova. Član izvršnog odbora Privredne komore Atine Stavros Georgakis je kazao da trgovinska razmjena između dvije zemlje nije na visokom nivou, ali postoje dobre prilike da se ona poveća.

Regija zapadnog Balkana, prema riječima Nikolaosa Tsokanosa iz grčke kompanije Tsokanos, ima odlične predispozicije za razvoj i ekspanziju. Cilj njihove posjete, kako je dodao, jeste da se poboljšaju prilike i mogućnost za saradnju između privrednika dvije zemlje.

Primjer kompanije Alpro a.d. Vlasenica, koja je članica grupacije Alumil, dobar je obrazac kako se može ostvariti mnogo dublja saradnja nego što je samo trgovina između zemalja.

„Investicija Alumila u procesu privatizacije, čime je postao većinski vlasnik Alpro a.d., bio je pozitivan potez i jedan od vrlo rijetkih primjera uspješne privatizacije u BiH. Od tada Alpro je postao bolja kompanija, započeli smo sa novim ciklusom investiranja što se nastavilo i dalje“, kazao je direktor Alpro a.d. Vlasenica Vladan Nastić.

Prema njegovim riječima, ta investicija značila je ne samo produžetak života te kompanije nego i novi kvalitet u poslovanju, te transfer novih znanja i tehnologija.

„Želja mi je da naš primjer, kompanije Alpro, bude podstrijek za više ulaganja i dolazak novih grčkih investitora u BiH“, istakao je Nastić.

Reklama

Nakon plenarnog dijela Poslovnog foruma biće upriličeni i bilateralni razgovori predstavnika bh. i grčkih kompanija.

Izvor: Nezavisne

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu