Connect with us

PRIVREDA

Privreda u BiH opasno usporava

Objavljeno

 


Bruto društveni proizvod (BDP) BiH je u prvom kvartalu ove godine rastao tek 2,2 odsto, što je najmanji kvartalni rast još od početka 2015. godine, pokazuje zvanična statistika.

Na ovaj način su se obistinila predviđanja međunarodnih finansijskih organizacija koje su u prosjeku za pola procenta smanjile svoje prognoze kada je rast BDP-a u pitanju.

Ekonomisti poručuju kako ove brojke upozoravaju da privreda opasno usporava, jer se kriza kod najvećih ekonomskih partnera u Evropi jednostavno prelila u BiH.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, kaže kako se projekcije rasta za ovu godinu kreću između tri i 3,5 odsto, ali da kvartalnih 2,2 odsto nije dobar pokazatelj.

“To još nije dramatično, ali je očigledno da se stanje kod naših najvećih ekonomskih partnera polako počinje prelijevati kod nas. Izvoz usporava, a uvoz raste. To se prelama i u suštini je tu najveći pad očekivanog rasta”, kaže Đogo za “Nezavisne”.

Njegove riječi potvrđuju i zvanični podaci. Naime, izvoz iz BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 2,771 milijardu KM, što je manje za 0,6 odsto nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,611 milijardi KM, što je više za 4,7 odsto u odnosu na prvi kvartal lani.

Reklama

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom tromjesečju iznosila je 60,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 1,84 milijarde KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže kako se ovako loš rezultat po pitanju rasta BDP-a mogao očekivati i ranije.

“Iskreno govoreći, ne mogu reći da se čudim. Slažem se s kolegama da dio uzroka leži u nekim predrecesijskim i recesijskim kretanjima na našim tržištima kao što su Turska ili Italija, mada smatram kako su najveći uzroci domaćeg karaktera. Jednostavno, dugogodišnje odsustvo ekonomskih reformi i dugogodišnja politika koja opterećuje privredu, a u kojoj se ne ulaže i ne investira, dovodi do usporavanja koje se vidi i statistički”, kaže Gavran.

On kaže kako ne postoje mehanizmi čijom bi se primjenom došlo do rezultata u kratkom periodu.

“Kada bismo danas krenuli s velikim kapitalnim projektima i da paralelno rasteretimo privredu, trebao bi dug vremenski period da dođe do efekata. Neke stvari smo izgubili bespovratno. Sposobni građani koji su napustili zemlju se ne mogu zamijeniti. Kompanija koja bi prije dvije godine investirala i zaposlila 2.000 ljudi, danas ne bi imala koga da zaposli”, kaže Gavran.

Podsjećamo, Međunarodni monetarni fond (MMF) je početkom aprila procjenu rasta BDP-a za BiH u 2019. godini, sa 3,5 smanjio na 3,1 odsto.

Reklama

Nakon toga, slično je uradila i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 3,5 na tri odsto, prvenstveno zbog odgađanja formiranja nove vlade nakon oktobarskih izbora.

Da ekonomija usporava, pokazuju i posljednji podaci prema kojima je industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca ove godine pala za 5,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

 

Izvor: Nezavisne novine

 

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu