PRIVREDA
Radovi na mostu kod Gradiške počinju u avgustu?
Predstavnici „Hrvatskih cesta“ i Ministarstva transporta i komunikacija BiH potpisaće danas u Zagrebu ugovor s izvođačima radova o početku izgradnje mosta na Savi kod Gradiške.
Zajednicu privrednih subjekata, kao izvođače radova, čine „Integral inženjering“ a.d, „Đuro Đaković montaža“ d.o.o. i „Zagreb-montaža“ d.o.o, a ukupna vrijednost posla će iznositi oko 19,5 miliona evra bez poreza na dodatnu vrijednost (PDV).
Prema riječima Igora Pejića, generalnog sekretara Ministarstva transporta i komunikacija BiH, iako će most biti finansiran tako što će polovinu troškova snositi Hrvatska, a polovinu BiH, za most će biti izdata jedna građevinska dozvola od strane nadležnog tijela Hrvatske, ali uz saglasnost nadležnog tijela u BiH.
„BiH je osigurala potrebna financijska sredstva za gradnju mosta iz vlastitih izvora, a putem Investicionog fonda za zapadni Balkan odobrena su i grant sredstva u iznosu od 6,8 milijuna eura iz 2015. godine. Naporima bh. strane, grant sredstva u iznosu od 6,8 milijuna eura stavljena su na zajednički fond, u praktičnom smislu očuvana do rješenja pitanja financiranja hrvatske strane, što je riješeno odlukom Vlade Republike Hrvatske“, rekao je Pejić za „Nezavisne“.
Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, rekao je da je zadovoljan što je konačno došlo do faze potpisivanja ugovora te da je jedna od odabranih firmi iz RS. On je izrazio očekivanje da će radovi na mostu početi već u avgustu, a dodao je da se 27. jula završava i postupak u vezi s nadzornim organom.
„Nadamo se da neće biti žalbi ili nekih nepredviđenih događaja i da će sve početi još u toku ove građevinske sezone. Kako smo obaviješteni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, oni će na dan polaganja kamena temeljca za most pustiti u funkciju novi, najsavremeniji u regionu granični prelaz za teretni saobraćaj, čime će se značajno rasteretiti postojeći granični prelaz u Gradiškoj“, rekao je Trninić.
Kako je rekao, most kod Gradiške je neophodan kako bi se mreža autoputeva u RS, koja je planirana da se izgradi do 2030. godine, preko Hrvatske spojila sa zapadnom Evropom.
Inače, kako nam je rečeno, ukupna širina mosta kod Gradiške iznosi 22,6 metara, a težina nosive čelične konstrukcije iznosi 4.650 tona. Vrijednost projekta, s hrvatske strane, koji uključuje most i pristupnu cestu Gradiška – Okučani je 64,5 miliona evra.
Što se tiče ostalih autoputeva kroz RS, Trninić je rekao da je prva faza koridora 5c kroz RS već započeta, a da je danas na sjednici Narodne skupštine RS rasprava o odobrenju zaduženja od 150 miliona evra za drugu fazu na tom projektu, što bi podrazumijevalo izgradnju obilaznice oko Doboja.
U perspektivi su, kako je naglasio, nastavci radova na autoputu ka Beogradu do Rače, obilaznica oko Banjaluke na autoputu ka Mliništu, ali i, kako je istakao, izgradnja puteva i brzih cesta u istočnom dijelu RS, posebno nova cesta od Foče ka Šćepan Polju, za šta se pregovara s Evropskom bankom za obnovu i razvoj.
Svilaj
Govoreći o mostu na Savi kod Svilaja, Igor Pejić, generalni sekretar Ministarstva transporta i komunikacija BiH, rekao je da su „Hrvatske autoceste“, njegovo ministarstvo i kompanija „Hering“ održali sastanak, a konstatovano je da su završeni svi radovi na izgradnji donjeg dijela mosta.
„Trenutno traju radovi na izvedbi armiranobetonske ploče, a izvedeno je 49 od ukupno 102 takve ploče“, rekao je on.
Izvor: Nezavisne
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca