PRIVREDA
Sami sebi beru jeftinije plodove
BANJALUKA, PRIJEDOR – Nedostatak radne snage za berbu u voćnjacima i ove godine brine voćare u RS, a za pojedine kao jedno od rješenja se nameće da svoje proizvode ponude građanima, koji bi sebi ubrali određenu količinu voća te ga platili povoljnije.
Ovaj mehanizam koji bi riješio problem radne snage, kako kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, već odavno postoji u zapadnoevropskim zemljama.
„Imaćemo ove godine problema sa radnom snagom, jer je veliki broj mladih, upravo onih koji su radili u poljoprivredi na dnevnicu, napustio zemlju i otišao u druge države za boljim poslovima“, rekao je Dojčinović.
Kaže da će najveći problem imati od polovine avgusta, kada će biti potreban ogroman broj radnika za berbu kruške i jabuke.
„Tu će trebati na hiljade radnika. Prva berba kreće od 15. avgusta i nadovezuju se berbe jedna na drugu, te se ne prekidaju do 15. novembra“, kaže prvi voćar Republike Srpske.
Dojčinović kaže da će morati naći rješenje za to, ali opcija da migranti vrše berbu se ne planira, jer ih voćari ne smiju uvesti u voćnjake zato što se radi o ljudima za koje je pitanje da li su ikada vidjeli sadnicu, a kamoli da ih beru.
Dodao je da je jedan voćar u Prijedoru iz svojih razloga skoro dao mogućnosti građanima da beru sami jagode po cijeni od 1,5 KM, te da je to opcija koja bi u budućnosti mogla na neki način smanjiti problem sa radnom snagom.
„Međutim, naš narod to nije naučio. U Njemačkoj je već to zaživjelo, njima ne trebaju više ni radnici ni bilo ko, uglavnom građani su kod njih dostigli taj nivo kulture da sami sebi uberu izvažu i za to ostave novac“, pojasnio je Dojčinović.
Napomenuo je da bi to bilo moguće u voćnjacima koji su u blizini većih gradova, jer teško da bi neko putovao kilometrima da ubere nekoliko kilograma jabuka.
Dalibor Jović, vlasnik plantaže „Jović“ kod Prijedora, kaže da je skoro dao jagode da građani sebi beru po cijeni od 1,5 KM iz razloga što je bila niska otkupna cijena, ali da bi to svakako mogao biti način ostalim voćarima da nadomjeste nedostatak radne snage.
„Već dvije godine uzmemo manji broj ljudi da rade i kada vidimo da se određena količina robe ne može ubrati, onda pozovemo građane da dođu obrati. Zadnje tri-četiri berbe ljudi poberu sebi sami ako nisu u finansijskoj mogućnosti da to i plate, te je tako u jednom danu sve bilo pobrano“, kaže Jović.
On je rekao da, iako je u zapadnim zemljama to zaživjelo, naši građani još nemaju tu kulturu, ali da bi svakako moglo biti jedno od rješenja za nedostatak radne snage kako voće ne bi propadalo i kako bi svi bili zadovoljni.
Darko Milošević, voćar iz Ugljevika i predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS, kaže da će ove godine biti manjak radnika, jer su mladi ljudi otišli u inostranstvo, a stariji nemaju snage, jer je vrućina pa su teški uslovi rada.
„Mi planiramo berbu šljive, koja će krenuti polovinom sljedeće sedmice, završena je berba trešnje ko je imao šta da ubere. Varijanta da ljudi sami sebi beru šljivu kod pojedinih voćara bi mogla se desiti ako se radi o šljivi koja će završiti u rakiji. Međutim, ako se bere za izvoz, onda je to već teže“, kaže Milošević.
Dodaje da nije zahvalno da dođe neko da bere voće ko će polomiti grane i da se to najčešće radi u godinama kada voće prerodi, te dodaje da to ne bi bilo opravdano ako bi voćari dali prenisku cijenu koja ne bi opravdala proizvodnju. On kaže da rješenje za nedotatak radne snage vidi u mašinskoj berbi.
Preuzeto sa: Nezavisne.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca