Connect with us

PRIVREDA

U prvoj polovini 2019. u RS naplaćeno 1,24 milijarde KM javnih prihoda

Objavljeno

 


Plate

Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 1,244 milijardi maraka, što je za 28,8 miliona КM ili dva odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Posmatrano po područnim centrima Poreske uprave, najveću naplatu javnih prihoda ostvario je Područni centar Banjaluka, koji je i najveći od sedam područnih centara Poreske uprave RS, a u kojem je naplaćena polovina od ukupnih polugodišnjih javnih prihoda RS.

“Ovi podaci ukazuju na nastavak zadovoljavajućeg rasta prihoda u gotovo svim segmentima, čime je nastavljen pozitivan trend naplate. Zasluge za takve pozitivne pokazatelje se mogu pripisati svakodnevnim aktivnostima koje Poreska uprava preduzima u okviru svoje nadležnosti kroz redovnu naplatu i terenske kontrole, ali je naročito automatizacija poslovnih procesa kroz implementaciju Integrisanog informacionog sistema u Poreskoj upravi uticala na pozitivan efekat naplate javnih prihoda. Takođe, ovaj rast se svakako može jednim dijelom pripisati i dobroj makroekonomskoj i političkoj situaciji u RS u ovoj godini”, saopšteno je iz Poreske uprave RS.

Кada su u pitanju direktni porezi, u prvoj polovini ove godine naplaćeni su u iznosu od 274,8 miliona maraka, što je za četiri procenta manje nego u istom periodu prošle godine. Najveće smanjenje naplate bilo je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 98 miliona КM, što je za 26,2 miliona maraka manje u odnosu na isti period prošle godine. Razlog manje naplate ovog prihoda leži u činjenici da je Vlada RS u prošloj godini povećala neoporezivi dio plate na 500 КM, i na taj način se odrekla dijela prihoda po tom osnovu u korist radnika u RS. Porez na dobit je u prvih šest mjeseci ove godine naplaćen u iznosu od 154,7 miliona КM, što je za 15,4 miliona maraka ili 11 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Naplata doprinosa je u prvih šest mjeseci ove godine nastavila značajan rast, te je naplaćeno 764,4 miliona КM, što je za 49,3 miliona КM ili sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine. Tako je za Fond PIO naplaćeno 432,6 miliona maraka ili 27,1 milion КM više, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno 274,8 miliona maraka što je više za 18,7 miliona maraka u odnosu na uporedni period. Pored toga, rast je zabilježen i kod naplate prihoda po osnovu doprinosa za Fond dječje zaštite i doprinosa za Zavod za zapošljavanje, od po sedam procenata.

Кod ostalih javnih prihoda, u periodu januar-jun ove godine ostvarena je naplata od skoro 200 miliona КM, što je nešto više u odnosu na isti period prošle godine. Tako su takse i naknade naplaćene u iznosu od 124,4 miliona maraka ili 6,9 miliona maraka više. Po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću naplaćeno je 17,6 miliona maraka ili 32 procenta više, kazne su naplaćene u iznosu od 10,1 milion КM ili osam odsto više, dok su ostali prihodi naplaćeni u iznosu od 24,3 miliona maraka, što je za devet miliona КM manje nego u uporednom periodu prošle godine. Razlog manje naplate ostalih prihoda je u činjenici da je Akcijski fond RS do sada uplatio nešto manji iznos po osnovu dividende i udjela u profitu u javnim preduzećima.

Reklama

“Poreska uprava Republike Srpske ovom prilikom izražava zahvalnost svim poreskim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje poreske obaveze i poziva sve poreske obveznike da posluju u skladu sa važećim propisima i da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, te da samim tim doprinesu jačanju Republike Srpske i njene ekonomije”, naveli su.

 

Izvor: Agencije

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu