Connect with us

PRIVREDA

U BiH izdato 2.908 radnih dozvola strancima: I Nijemci rade u BiH

Objavljeno

 


Radnici

Da radna snaga ne odlazi samo put inostranstva, nego i suprotno, iz inostranstva dolazi u BiH, govore podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema kojima je lani izdato 2.908 radnih dozvola u BiH, što je za 315 dozvola više nego godinu ranije.

“Od ovog broja u Federaciji BiH je izdato 1.848, u Republici Srpskoj 920, a u Brčko distriktu BiH 140 radnih dozvola”, podaci su ove agencije.

Radne dozvole izdaju nadležne službe i zavodi za zapošljavanje.

U Zavodu za zapošljavanje RS su kazali da je u prvih šest mjeseci ove godine izdato 575 radnih dozvola stranim državljanima, dok su u Federalnom zavodu za zapošljavanje istakli da zbog kvara na aplikaciji nisu nam u mogućnosti dostaviti tražene podatke.

Kako navode iz Agencije, najviše dozvola je lani izdato u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila i motocikala, i to 667 dozvola.

“Nakon te djelatnosti slijedi poslovanje nekretninama za koje je izdato 356, dok je za prerađivačku industriju izdato 268 radnih dozvola”, stoji u izvještaju o radnim dozvolama ove agencije.

Reklama

Kako je navedeno, u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti je izdato 237 dozvola za rad, za umjetnost, zabavu i rekreaciju 224, a za obrazovanje 207.

Prema ovim podacima, najviše radnih dozvola je izdato državljanima Srbije, i to 733, dok je državljanima Turske izdata 331 dozvola.

“Državljanima Hrvatske je izdato 170 radnih dozvola, a državljanima Kine 147 dozvola”, istaknuto je u Agenciji.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da su 54 dozvole izdate državljanima Njemačke, 24 osobama sa državljanstvom Austrije, a državljanima SAD 42 radne dozvole.

“Državljanima ostalih država je izdato 385 dozvola, licima sa državljanstvom Ruske Federacije 45 dozvola, dok je Italijanama izdato 110 dozvola”, navedeno je u izvještaju.

Među licima kojima su još izdate dozvole za rad su i državljani Libije, Sirije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara, Jordana i drugih država.

Reklama

Kada je u pitanju kvalifikaciona struktura, najviše dozvola je izdato stranim državljanima sa visokom stručnom spremom, i to 1.393 dozvole, dok za osobe sa višom stručnom spremom nije izdata nijedna dozvola.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da se definitivno mora naći neko rješenje za nedostatak radne snage na ovim prostorima.

“Mi ćemo morati tražiti neku alternativu ukoliko se nastavi ovakav odlazak ljudi. Prije svega treba iskoristiti sve moguće resurse kako bi se naša radna snaga zadržala na ovim prostorima i neophodno je stvoriti bolji poslovni ambijent, a ako se desi toliki nedostatak radne snage, svakako da ćemo morati pribjegavati i nekim drugim rješenjima”, rekao je Škrebić za “Nezavisne”.

Podsjetio je da u RS najviše nedostaje vozača, ali i radnika metalske struke, kao i zdravstvenih radnika.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, smatra da plate na ovim prostorima nisu takve da bi privukle znatniji broj radnika iz inostranstva.

“Tek kroz rast plata u budućem vremenu se može očekivati da više stranih državljana dođe ovdje”, ističe Trivić.

Reklama

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, istakao je da će BiH morati pokušati uvoziti radnu snagu kako bi nadomjestila nedostatak radnika.

“Ovo što nam se trenutno dešava je jednosmjeran proces i nama će, da bi ekonomija rasla, nedostajati radne snage. Poslodavci su već imali sastanak sa Agencijom za rad i zapošljavanje BiH na temu kako da se liberalizuje proces izdavanja dozvola”, rekao je Smailbegović, te dodao da je za dobijanje radne dozvole za stranca u BiH potrebno oko pola godine, a sama procedura je, naglašava, komplikovana.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu