PRIVREDA
Republika Srpska gubi milione zbog neprijavljenih obrta
U RS veliki broj zanatlija radi na crno, a zbog neuplaćivanja doprinosa i neplaćanja obaveza budžet trpi milionsku štetu.
Naime, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, u četvrtak je u Narodnoj skupštini RS poslanicima rekao da je lično provjerio kakvo je stanje u Banjaluci te da je utvrđeno da u pojedinim branšama u registrima ne postoji nijedan prijavljeni radnik.
“Vi danas u Banjaluci nemate nijednog prijavljenog limara ili keramičara, a da biste dobili keramičara da vam radi redovi su duži nego kad čekate u Kliničkom centru. To jasno govori da ima sive zone i da ljudi rade privatno”, kaže Višković.
On je dodao da će Vlada kroz implementaciju zakona o električnoj energiji, čiji nacrt je usvojen u parlamentu RS, namjeravati da uđe u trag ljudima koji električnu energiju koriste kroz sivu zonu.
Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da je Višković u pravu te da je postala epidemija koliko ljudi se odlučuje na rad na crno, ali ističe da ipak nije tačno da nema prijavljenih zanata te da dio tih ljudi posluje legalno.
On se žali da mnogo zanatlija osjeća strah od države i boji se da će ako prijave svoj obrt država “naleći” na njih i pokušati od njih uzeti sve što zarade.
“Mi već 30 godina kao papige ponavljamo da je potrebno tim ljudima da pomognemo, da ih ohrabrimo, a ne samo da im prijetimo i od njih uzimamo i to malo što zarade”, navodi on. Ističe da je poseban problem kod pojedinih zanata i obrta to što se radi o poslovima koji su sezonske prirode.
“Imamo ljude koji posla imaju obično nekoliko mjeseci pa rizikuju da kad nemaju posla, a sve obaveze moraju da plaćaju, obaveze teku. Zato se mnogo ljudi odlučuje da rizikuje i radi na crno dokle ima posla i spremni su da radije plate kaznu ako ih uhvate nego da upadnu u zamku birokratije i procedura u kojima mogu izgubiti sve što su godinama sticali”, navodi on.
Dodaje da bi, kad bi država pokazala više razumijevanja, i oni odlučili da se legalizuju jer znaju da je to i njima u interesu.
“Znate, ovo stanje nije dobro ni za nas jer dođemo u situaciju kad ne možemo više raditi da nemamo osiguranje, nema penzije, a to je onda jako teška situacija”, ističe on.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, ističe da je rad na crno ozbiljan problem jer svako ko radi na takav način pravi nelojalnu konkurenciju privrednicima koji posluju legalno i izmiruju sve svoje obaveze.
“Komora se zalaže već godinama da se to izmijeni. Sad smo tražili da u programu ekonomskih reformi bude vraćanje opterećenja na plate na nivo koji je bio 2008. godine. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja je išla na povećanje poreza na doprinose, a ne smanjenje. Najbolje ćemo pomoći privredi da je rasteretimo i tako je učinimo konkurentnijom”, naglasio je on.
Dodaje da je poseban problem što u RS više ne postoji grana privrede kojoj ne nedostaju adekvatni radnici, odnosno oni koji imaju adekvatna znanja i mogu da rade.
“Možda i ima onih koji imaju formalno obrazovanje, ali im nedostaje adekvatno praktično znanje. Mi pokušavamo da to promijenimo. Potpisali smo sporazum o unapređenju praktične nastave s Vladom, a završili smo obuku jedne grupe mentora u preduzećima kako bismo tu praktičnu nastavu organizovali na kvalitetnijem i višem nivou unutar preduzeća u saradnji sa školama i preduzećima”, kaže on.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca