Connect with us

PRIVREDA

Traže iskusne radnike pa angažuju penzionere

Objavljeno

 


Penzionerima u Srbiji nudi se široka paleta poslova. Na tržištu rada nisu samo traženi ljekari specijalisti i medicinski radnici, nego i mnoge zanatlije.

Prema podacima Građevinske komore Srbiji nedostaje čak 90.000 zanatlija svih profila: od bravara, preko građevinaca, do gumara i kožara.

Nikola Milosavljević iz agencije za zapošljavanje „Adeko“ objašnjava da su nekoliko mjeseci za jednog klijenta tražili specijalizovanog inženjera za preradu gume i da je u Srbiji postojao samo jedan čovek sa tim sertifikatom.

„Posle nekoliko mjeseci traženja uspjeli smo da nađemo inženjera koji je pre 7-8 godina otišao u penziju i on je počeo da radi za kompaniju koja je tražila taj profil“, kaže Milosavljević za RTS.

Nadežda Satarić iz udruženja „Amiti“ objašnjava da su različiti razlozi zbog kojih penzioneri u Srbiji odlučuju da rade, a najčešće zbog niskih penzija i želje da finansijski pomognu potomcima.

Radmila Petković je već šest godina u penziji, a isto toliko svakoga ljeta radi kao prodavačica sladoleda na ulici. Otvori frižider ujutru prije devet, a zatvori ga uveče posle 22 sata. Kaže da je prezadovoljna i da ne može da zamsili da ne radi ništa i da sjedi kod kuće.

Reklama

„Osjećala sam se grozno kada sam otišla u penziju. Mogu još da radim, a i znači mi svaki dinar koji zaradim preko penzije“, objašnjava Radmila.

Male penzije

Prema zvaničnim podacima PIO fonda u Srbiji su julu 105.983 penzionera primila penziju koja je bila manja od 10.000 dinara. Ako im se dodaju oni sa primanjima između 10 i 25 hiljada dinara, dobijamo skoro 950 hiljada ljudi koji mjesečno primaju nešto više od 200 evra.

Nije onda ni čudo što penzionere viđamo kao čuvare u bankama i poštama, prodavce sladoleda, vozače, lekare. Na oglase za poslove molera, keramičara i električara najviše su se javljali upravo ljudi u penziji koji i dalje rade.

Ljiljana S. Rakić se u penziji bavi modnim štrikanjem, kreira modele, šije torbe, kaiševe, pravi bižuteriju, snima reklame. Ni ona nije bila spremna za penziju, jer voli da radi, ali i zbog dodatnih primanja.

„Čujte, uvek je značajno kad imate još nešto dodatno. Ne mogu da kažem da zarađujem redovno u kontinuitetu, s obzirom da ulažem i u edukaciju, sve što radim to je pokrivanje“, kaže Ljiljana.

Reklama

Rad na crno

U Srbiji, prema zvaničnim podacima, legalno radi 34.000 penzionera. To su oni koji su posle određenog vremena podnijeli zvaničan zahtjev da im se poveća penzija na osnovu novih godina radnog staža koje su uplaćivali. Koliko ima onih koji rade na crno nemoguće je i pretpostaviti.

U Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja su nam rekli da penzionere najčešće zatiču da rade na crno na poslovima obezbjeđivanja objekata, ali i kao vozače i ugostitelje. Penzioneri prihvataju da rade na crno, jer penziju već primaju, pa ih ne zanima da li im neko uplaćuje doprinose. Ipak, u slučaju povrede na radu ili povrede prava, penzioneri koji nisu prijavljaeni ne mogu da ostvare punu zaštitu.

Izrabljivanje ili privremeni i povremeni poslovi

Ako su i prijavljeni, penzioneri najčešće rade na osnovu Ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

„Taj ugovor nema ograničenje radnog vremena i nema minimalnu zaradu, tako da možemo pričati o faktičkom izrabljivanju, ali u mnogim slučajevima, poslodavac ne krši zakon, nego mu zakon omogućava da postavlja takve uslove rada“, kaže Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo.

Reklama

Uz to se, prema svjedočenju samih poslodavaca, veliki broj penzionera u Srbiji angažuje preko omladinskih zadruga. Možda se tako osjećaju mladima, ali zakon je jasan – u omladinskim zadrugama ima mjesta samo za one ispod 30 godina.

Iskustvo ispred mladosti

Mnogi se pitaju da li penzioneri koji žele da rade prave nelojalnu konkurenciju mladima.

„Ne bih rekao da su konkurencija, jer oni prihvataju povremene poslove koje drugi neće da prihvate. Oni popunjavaju radna mjesta za koja ne postoji konkurencija. Idealni su i prihvataju uslove koji drugi ne bi“, kaže Reljanović.

Šta to još, sem zanata u rukama, ima penzioner, a nema početnik? Poslodavci kažu da su seniori veoma zahvalna radna snaga, pouzdani, tačni, bolji od mlađih u međuljudskim odnosima i da su osveženje za svaki tim.

Penzije u stabilnim ekonomijama

Reklama

Prema istraživanjima iz juna mjeseca, čak jedna četvrtina Amerikanaca ne može u penziju, ako želi da preživi.

Ni njemačka penzija više nije dovoljna. Podaci njemačkog Instituta za istraživanje privrede pokazuju da se čak 16, 8 odsto nemačkih penzionera ove države vode kao siromašni, da primaju manje od 900 evra mjesečno, čime ne mogu da pokriju osnovne troškove života.

Predviđanja pokazuju da će za dvadeset godina svaki peti penzioner biti siromašan, čak iako njemačka privreda bude bilježila dobar rast.

Ljudi generalno duže žive, penzionera je sve više, penzioni fondovi kakve poznajemo to ne mogu da izdrže, pa su penzije sve manje. U budućnosti će biti manje onih koji rade zato što vole, a ne zato što moraju.

 

Izvor: RTS

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu