PRIVREDA
Traže iskusne radnike pa angažuju penzionere
Penzionerima u Srbiji nudi se široka paleta poslova. Na tržištu rada nisu samo traženi ljekari specijalisti i medicinski radnici, nego i mnoge zanatlije.
Prema podacima Građevinske komore Srbiji nedostaje čak 90.000 zanatlija svih profila: od bravara, preko građevinaca, do gumara i kožara.
Nikola Milosavljević iz agencije za zapošljavanje „Adeko“ objašnjava da su nekoliko mjeseci za jednog klijenta tražili specijalizovanog inženjera za preradu gume i da je u Srbiji postojao samo jedan čovek sa tim sertifikatom.
„Posle nekoliko mjeseci traženja uspjeli smo da nađemo inženjera koji je pre 7-8 godina otišao u penziju i on je počeo da radi za kompaniju koja je tražila taj profil“, kaže Milosavljević za RTS.
Nadežda Satarić iz udruženja „Amiti“ objašnjava da su različiti razlozi zbog kojih penzioneri u Srbiji odlučuju da rade, a najčešće zbog niskih penzija i želje da finansijski pomognu potomcima.
Radmila Petković je već šest godina u penziji, a isto toliko svakoga ljeta radi kao prodavačica sladoleda na ulici. Otvori frižider ujutru prije devet, a zatvori ga uveče posle 22 sata. Kaže da je prezadovoljna i da ne može da zamsili da ne radi ništa i da sjedi kod kuće.
„Osjećala sam se grozno kada sam otišla u penziju. Mogu još da radim, a i znači mi svaki dinar koji zaradim preko penzije“, objašnjava Radmila.
Male penzije
Prema zvaničnim podacima PIO fonda u Srbiji su julu 105.983 penzionera primila penziju koja je bila manja od 10.000 dinara. Ako im se dodaju oni sa primanjima između 10 i 25 hiljada dinara, dobijamo skoro 950 hiljada ljudi koji mjesečno primaju nešto više od 200 evra.
Nije onda ni čudo što penzionere viđamo kao čuvare u bankama i poštama, prodavce sladoleda, vozače, lekare. Na oglase za poslove molera, keramičara i električara najviše su se javljali upravo ljudi u penziji koji i dalje rade.
Ljiljana S. Rakić se u penziji bavi modnim štrikanjem, kreira modele, šije torbe, kaiševe, pravi bižuteriju, snima reklame. Ni ona nije bila spremna za penziju, jer voli da radi, ali i zbog dodatnih primanja.
„Čujte, uvek je značajno kad imate još nešto dodatno. Ne mogu da kažem da zarađujem redovno u kontinuitetu, s obzirom da ulažem i u edukaciju, sve što radim to je pokrivanje“, kaže Ljiljana.
Rad na crno
U Srbiji, prema zvaničnim podacima, legalno radi 34.000 penzionera. To su oni koji su posle određenog vremena podnijeli zvaničan zahtjev da im se poveća penzija na osnovu novih godina radnog staža koje su uplaćivali. Koliko ima onih koji rade na crno nemoguće je i pretpostaviti.
U Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja su nam rekli da penzionere najčešće zatiču da rade na crno na poslovima obezbjeđivanja objekata, ali i kao vozače i ugostitelje. Penzioneri prihvataju da rade na crno, jer penziju već primaju, pa ih ne zanima da li im neko uplaćuje doprinose. Ipak, u slučaju povrede na radu ili povrede prava, penzioneri koji nisu prijavljaeni ne mogu da ostvare punu zaštitu.
Izrabljivanje ili privremeni i povremeni poslovi
Ako su i prijavljeni, penzioneri najčešće rade na osnovu Ugovora o privremenim i povremenim poslovima.
„Taj ugovor nema ograničenje radnog vremena i nema minimalnu zaradu, tako da možemo pričati o faktičkom izrabljivanju, ali u mnogim slučajevima, poslodavac ne krši zakon, nego mu zakon omogućava da postavlja takve uslove rada“, kaže Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo.
Uz to se, prema svjedočenju samih poslodavaca, veliki broj penzionera u Srbiji angažuje preko omladinskih zadruga. Možda se tako osjećaju mladima, ali zakon je jasan – u omladinskim zadrugama ima mjesta samo za one ispod 30 godina.
Iskustvo ispred mladosti
Mnogi se pitaju da li penzioneri koji žele da rade prave nelojalnu konkurenciju mladima.
„Ne bih rekao da su konkurencija, jer oni prihvataju povremene poslove koje drugi neće da prihvate. Oni popunjavaju radna mjesta za koja ne postoji konkurencija. Idealni su i prihvataju uslove koji drugi ne bi“, kaže Reljanović.
Šta to još, sem zanata u rukama, ima penzioner, a nema početnik? Poslodavci kažu da su seniori veoma zahvalna radna snaga, pouzdani, tačni, bolji od mlađih u međuljudskim odnosima i da su osveženje za svaki tim.
Penzije u stabilnim ekonomijama
Prema istraživanjima iz juna mjeseca, čak jedna četvrtina Amerikanaca ne može u penziju, ako želi da preživi.
Ni njemačka penzija više nije dovoljna. Podaci njemačkog Instituta za istraživanje privrede pokazuju da se čak 16, 8 odsto nemačkih penzionera ove države vode kao siromašni, da primaju manje od 900 evra mjesečno, čime ne mogu da pokriju osnovne troškove života.
Predviđanja pokazuju da će za dvadeset godina svaki peti penzioner biti siromašan, čak iako njemačka privreda bude bilježila dobar rast.
Ljudi generalno duže žive, penzionera je sve više, penzioni fondovi kakve poznajemo to ne mogu da izdrže, pa su penzije sve manje. U budućnosti će biti manje onih koji rade zato što vole, a ne zato što moraju.
Izvor: RTS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca