FINANSIJE
Ukupan dug BiH 11,1 milijardu KM
Dokument o vanjskom i unutrašnjem dug BiH do 30. juna ove godine trebalo bi da se nađe na dnevnom redu današnje sjednice Vijeća ministara BiH, a ekonomski analitičari se ne slažu s posljednjim podacima, koji govore da se vanjski dug BiH smanjio, jer je, kako ističu, riječ o anuitetima koji dospijevaju i plaćaju se i to onda izgleda kao da je duga manje.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan dug BiH 30. juna ove godine je 11,1 milijardu KM.
Od toga vanjski dug BiH iznosi 8,2 milijarde KM, od kojih je vanjski dug Federacije BiH 4,6 milijardi, a Republike Srpske 3,4 milijarde, dok na distrikt Brčko, jedinice lokalne samouprave i institucije BiH otpada oko 750.000 KM.
U informaciji koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora takođe stoji da je do 30. juna ove godine vanjskih kredita realizovano u ukupnom iznosu 15,8 milijardi KM, od čega je angažovano 12,7 milijardi, do je nešto malo više od tri milijarde raspoloživo u skladu s realizacijom odobrenim projektima.
U dokumentu je vidljivo da učešće starog duga u stanju vanjske zaduženosti 30. juna 2019. godine od 12,24 posto i dalje pokazuje tendenciju smanjenja, s obzirom na to da je učešće ovog duga u prošloj godini iznosila 12,80 posto, a 2017. 14,64 posto. Stari dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariskom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora te zajmovima WBIBRD-a.
U okviru novog duga, kako stoji u dokumentu, najvišu procentualnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim finansijskim institucijama.
U ukupnom stanju vanjske zaduženosti 30. juna, a po osnovu novih kredita, 59,81 posto odnosi se na kredite usmjerene na realizaciju infrastrukturnih projekata, 25,88 posto na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 14,31 posto angažovano za privredne djelatnosti.
U periodu od 1. januara do 30. juna ove godine angažovano je 278,54 miliona KM kreditnih sredstava, a od ukupnog iznosa povučenih sredstava 40,09 posto se odnosi na EIB, 22,78 posto na kredite WBIBRD-a, 7,78 posto na EBRD, a 7,28 posto na WBID.
U dokumentu, takođe, stoji da je ukupna vrijednost za kreditno finansiranje iz vanjskih izvora zaključno sa 20. junom ove godine 1,4 milijarde KM, od toga se na FBiH odnosi 65,26 posto, na RS 33,38 posto, a na distrikt Brčko 1,36 posto.
Od ukupne vrijednosti projekata za kreditno finansiranje na infrastrukturne projekte se odnosi 88,18 posto, na projekte u javnom sektoru 10,21 posto te na projekte za privredne djelatnosti 1,61 posto.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH, 30. juna ove godine unutrašnji dug BiH iznosio je nešto više od 2,9 milijardi KM i povećan je za 52,34 miliona ili 1,80 posto u odnosu na stanje 31. decembra 2018 godine.
Federacija BiH duguje oko milijardu KM, a Republika Srpska oko 1,9 milijardi.
U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti 30. juna 2019. godine FBiH učestvuje sa 35,48 posto, RS 64,43 posto i distrikt Brčko 0,09 posto.
Analitičari ističu da je jedan od većih problema to što BiH uzima kredite za infrastrukturne projekte, koji su procentualno u najvećem iznosu, a novac često stoji, kamate se plaćaju i projekt čeka.
Što se tiče unutrašnjeg duga u BiH, najveći problem i najveći iznos, kažu ekonomski stručnjaci, su naplaćene tužbe radnika za nepoštivanje kolektivnog ugovora.
Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor, ističe da samo Zeničko-dobojski kanton duguje tri milijarde KM za sudske tužbe koje su radnici dobili i koje stižu na naplatu, te da je slična situacija u svim kantonima u FBiH.
On ističe da su, takođe, veliki problem i zaduživanja po trezorskim zapisima i obveznicama, te da su to kratkoročna zaduženja s visokim kamatama.
Upozorava i na činjenicu da se BiH najmanje zadužuje po pitanju projekata iz privrede, te da je sektor privrede taj koji bi dugoročno mogao vraćati uložena sredstva.
Izvor: Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca