PRIVREDA
Novo poskupljenje hljeba
Pojedine pekare na području banjalučke regije podigle su cijene svojih proizvoda do 20 feninga, dok ostale cjenovnike planiraju korigovati do kraja godine.
Dosadašnja poskupljenja pekarskih proizvoda uglavnom su bila posljedica viših cijena brašna, ali prema riječima pekara, komunalni nameti koji opterećuju poslovanje, natjerali su ih da ovih dana podignu cijene hljeba i peciva. Razlog je, kako tvrde, i povećanje plata radnicima.
„Poskupjele su sve komunalne naknade, što je dovelo do većih troškova proizvodnje, tako da smo se odlučili na povećanje cijena, koje smo uskladili sa drugim pekarama na tržištu“, rekao je vlasnik banjalučke pekare “Marčelo” Željko Popović.
Vlasnik preduzeća „Krajina klas“, u okviru kojeg posluju pekare “Manja”, Saša Trivić rekao je da će cjenovnike zasigurno korigovati do kraja godine. On kaže da je razlog za to rast plata u Srpskoj.
„Mi smo cijene posljednji put povećali u maju, ali do kraja godine doći će do novog poskupljenja pojedinih proizvoda, ne svih. Biće to neznatan rast, od pet do deset feninga u prosjeku. Više cijene pekarskih proizvoda su neminovne zbog rasta plata radnika. To je glavni razlog“, kazao je Trivić koji tvrdi da su cijene struje i drugih komunalija u drugom planu.
Na području Semberije cijene hljeba i ostalih peciva za sada miriju, ali pekari još ne mogu sa sigurnošću reći šta će se dešavati u idućem periodu, piše „Glas Srpske“.
Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš kaže da je cijena pekarskih proizvoda trenutno stabilna, kao i cijena brašna.
„Nadamo se da neće doći do poskupljenja ni hljeba ni brašna. Nema najava za to, ali vidjećemo šta će biti u narednom periodu“, rekao je Pelemiš. On kaže da će u slučaju poskupljenja struje to ići na uštrb pekara.
„Prosto ćemo raditi za manju dobit, jer je situacija u zemlji takva da je platežna moć građana slaba“, istakao je Pelemiš.
Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da svako poskupljenje ide preko leđa običnih građana, ističući da je i dalje na djelu slobodno formiranje cijena, što je, tvrdi, pokazatelj da u RS niko ne razmišlja o potrošačima.
„U Prijedoru još nije došlo do poskupljenja hljeba i peciva, što ne znači da neće u narednim danima, jer kada dođe do poskupljenja energenata dolazi do lančanog skoka cijena svih proizvoda, a nekako su pekarski proizvodi prvi u redu. Ukoliko se obistine sva najavljena poskupljenja to će biti neizdrživo za potrošače“, rekla je Marićeva. Ona je istakla da se više cijene hljeba i peciva ne mogu i ne smiju pravdati rastom plata.
„To nema ekonomsku opravdanost“, kategorična je Marićeva.
Pšenica
Rod pšenice ove godine na oranicama u Srpskoj bio je ispod očekivanja, a zbog loših vremenskih prilika ni kvalitet nije zadovoljavajući.
Pekari tvrde da to ne treba da brine građane, jer se 90 odsto sirovine za pekarsku industriju uvozi iz zemalja okruženja. – Ne zavisimo od roda i kvaliteta domaće pšenice. Na stranom tržištu pšenice ima dosta, tako da ne očekujemo veći skok u cijenama – rekao je Radenko Pelemiš.
Preuzeto: Nezavisne
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca