Connect with us

PRIVREDA

BiH za godinu od turizma zaradila 390 miliona

Objavljeno

 


Ukupni udio trgovine BiH sa EU porastao je na 74 odsto, a u prošloj godini najviše novih investicija u bh. ekonomiju zabilježeno je iz Rusije, Hrvatske i Holandije, navedeno je u najnovijem izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku u trećem kvartalu za zemlje u procesu proširenja, koji je u posjedu „Nezavisnih“.

Što se tiče BiH, ističu da je industrijska proizvodnja u ovoj godini pala u odnosu na prošlu, ali da je, zahvaljujući porastu plata od oko tri odsto u prosjeku i povećanom udjelu turizma, domaća potrošnja ostala na istom nivou. Preciziraju da je potrošnja u avgustu porasla za 3,5 odsto u odnosu na isti period lani, a u prvih osam mjeseci je porasla za 5,5 odsto. Zabrinjavajuće je, kako kažu, da je pad industrijske proizvodnje iznosio skoro šest odsto u odnosu na prošlu godinu, što se prvenstveno pripisuje slabijim ekonomskim performansama na evropskim tržištima.

Kao i u ranijem izvještaju, i dalje se upozorava na povećano iseljavanje iz zemlje, uz napomenu da je u julu registrovano 16.000 zaposlenih više u odnosu na isti period lani, ali i da je u istom periodu zabilježeno 44.000 manje ljudi na birou, što se prvenstveno pripisuje odlasku ljudi i trajnom odjavljivanju s evidencija.

Tri četvrtine nezaposlenih se u tom statusu nalaze duže od 12 mjeseci, što po njihovom mišljenju, znači da je slaba fleksibilnost na tržištima rada. Prema Eurostatu, oni procjenjuju da je realna nezaposlenost u BiH oko 15,7 odsto te da je pala sa 18,4 odsto u istom periodu lani.

Kada je riječ o ukupnim ekonomskim performansama, u Evropskoj komisiji pozivaju se na analizu američke agencije „Standard&Poor’s“, koja BiH daje kreditni rejting B+.

„Ključni razlozi za ovaj rejting s pozitivnom tendencijom su stabilna, mada usporena dinamika rasta, relativno nizak nivo javnog duga i očekivanje da će zemlja nakon formiranja nove vlasti nastaviti sa strukturalnim reformama koje će omogućiti nastavak finansiranja od strane međunarodnih finansijskih institucija“, istaknuto je u ovom izvještaju.

Reklama

Što se tiče turizma, naglašeno je da je njegov rast od pet odsto u odnosu na isti period lani doveo do povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za jedan odsto. Ako znamo da je BDP u BiH nešto više od 38 milijardi maraka, iz ovog se može zaključiti da je BiH od turizma od trećeg kvartala 2018. do trećeg kvartala ove godine zaradila gotovo 390 miliona maraka.

Što se tiče plata, osim što je u poređenju 2018. sa ovom godinom došlo do porasta od tri odsto, u Evrposkoj komisiji kažu da dinanika rasta plata ukazuje na to da će se trendovi nastaviti, uz napomenu da je u junu plata porasla za 5,3 odsto. Najviše plata, kako kažu, raslo je u oblastima nekretnina, zabave i u sektoru finansija.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže za „Nezavsine“ da je BiH u ekonomskom okruženju EU i da to jasno pokazuje činjenica da su tri četvrtine naše ekonomije vezane za ta tržišta. On ne vidi da će se to moći promijeniti u budućnosti, upozoravajući da bi prebacivanje na bilo koja druga tržišta mnogo koštalo, a dodatno bi bilo otežano zbog geografske udaljenosti neevropskih tržišta.

„Mi smo u potpunoj privrednoj podređenosti tržištu EU u svim mogućim segmentima uključujući i tržište rada, tržište usluga, robe… Mi smo time već sastavni dio evropskog tržišta s tim da sve rizike prihvatamo na sebe, a vrlo malo smo zaštićeni“, zaključuje Radivojac.

 

Nezavisne / Dejan Šajinović

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu