Connect with us

PRIVREDA

Poljska: Povećanje minimalca sa 511 na 924 evra

Objavljeno

 


plata-evro-euro-njemačka-lične finansije

Poljska vladajuća stranka Prava i pravde obećava agresivno povećanje minimalne plate ako pobijedi na ponovnim izborima u nedjelju.

Stranka to obećava obnavljajući platformu o podršci siromašnijem sloju društva, ali i gurajući preduzeća u zemlji ka ivici provalije, piše Fajnenšel tajms (FT).

„Ova konzervativno-nacionalistička stranka došla je na vlast prije četiri godine uz obećanje da će dramatično povećati javne izdatke za socijalnu pomoć. Ovog puta, nudi postepeno povećanje minimalne mjesečne plate sa 2.250 zlota danas (511 evra) na 4.000 zlota (924 evra) do kraja 2023, što je skok od 78 odsto“, navodi list.

Istovremeno, poljski poslodavci upozoravaju da će veliki dio malih preduzetnika morati da zatvori firme ako vladajuća stranka ispuni ovo predizborno obećanje.

Premijer Mateuš Moravjecki izjavio je za poljsku državnu novinsku agenciju PAP da vlada povećanjem „minimalca“ od 78 odsto želi da „zatvori poglavlje tokom kojeg je Poljska bila zemlja niskih plata i jeftine radne snage“.

„Autori poljskog modela rasta tokom perioda tranzicije bili su čak ponosni što su plodovi ekonomskog rasta većinom završili u inostranstvu ili kod domaće ekonomske elite, a ne u novčanicima većine stanovnika. Želimo da izgradimo zemlju prosperiteta i da srednjoročno ili dugoročno učinimo Poljsku najboljim mjestom za život u Evropi“, rekao je Moravjecki.

Reklama

Poslovni lideri su saglasni da poljski ekonomski model treba manje da se oslanja na jeftinu radnu snagu, ali mnogi se pitaju hoće li povećanje minimalne plate donijeti željeni efekat i strahuju da će brzina podizanja plata biti preveliki teret za mala preduzeća, napominje FT.

Prema računici Alisje Defratiki, više analitičarke u kompaniji Spotdata, najniža plata će do 2023. godine dostići oko 60 procenata prosječne zarade, što bi bio najveći udio među članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja predstavlja klub uglavnom bogatih država.

„Sigurno će doći do rasta inflacije, izvjesnih otpuštanja… kao i bankrota nekih malih kompanija, jer one neće biti u stanju da isplaćuju veće plate“, rekla je ona.

Minimalna plata u Poljskoj već sada je veća nego u državama u okruženju. Naime, najniža mjesečna plata u Poljskoj je 2018. godine iznosila 502 evra u poređenju sa 480 evra u Slovačkoj, 477 evra u Češkoj i 445 evra u Mađarskoj, primijećuje britanski list.

Pjotr Bujak, glavni ekonomist banke PKO, smatra da bi povećanje „minimalca“, mada će povećati pritisak na profitabilnost radno intenzivnih delatnosti, u krajnjoj instanci moglo da pomogne Poljskoj da pređe na ekonomski model veće dodate vrijednosti.

„Ključ je da se ta tranzicija ne dogodi prenaglo“, ocjenjuje Bujak.

Reklama

Drugi ekonomisti tvrde da će plan stranke Prava i pravde jednostavno ohrabriti kompanije u dijelovima ekonomije niže dodate vrijednosti da radnike zamijenjuju mehanizacijom, pri ćemu će naznatno raditi na preusmjeravanju investicija u inovativnije sektore.

„To ne rješava problem ekonomske konkurentnosti, jer nisu radno intenzivni sektori, sa niskokvalifikovanom radnom snagom oni koji određuju konkurentnost privrede“, izjavio je Vitold Orlovski, glavni ekonomski savjetnik u revizorsko-kosultantskoj kompaniji PwC u Poljskoj, prenosi FT.

 

Nezavisne

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu