PRIVREDA
Putarine razljutile prevoznike: Stimulacija za izbjegavanje autoputa
Nedavno usvojena Uredba o visini putarine u Srpskoj „stimulativna“ je isključivo za izbjegavanje autoputa, poručuju prevoznici.
Računica pokazuje sljedeće: ako vozači kamiona sa dvoosovinskom prikolicom žele da uzmu godišnju kartu za relaciju Doboj (Kladari) – Gradiška (Čatrnja), platiće je ni manje ni više nego 20.000 maraka, što ih je i te kako razljutilo.
„Prvo sam se nasmijao, a onda sam poželio da vidim kojim se to motivima poveo onaj koji je odlučivao da imamo skuplju putarinu nego, recimo, Austrija. Pitam se da li je taj razmišljao da se autoput koristi ili da ga svi izbjegavamo i idemo sporednim putevima. To je van svake pameti“, kaže za „Nezavisne“ Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.
Dodaje da podržava izgranju i korištenje autoputeva, ali i ocjenjuje da je ovakva odluka neshvatljiva.
„Ovakve cijene su ‘stimulativne’ samo za izbjegavanje autoputeva. Molim vas, prođite autoputem do Doboja, vidjećete da nema gotovo nikoga, niti će vozila biti upravo zbog ovakih stvari“, naglasio je Grbić.
Sudeći po stavu koji iznose u Udruženju poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske, na autoputevima u Srpskoj ne može se očekivati ni veći broj autobusa.
„Većina prevoznika u Srpskoj nema registrovane nove autoputeve kao svoje trase, tako da ih sada ovaj trošak ne pogađa direktno, ali vrlo brzo će se neke linije preusmjeriti na autoputeve, tako da je ovo veliko opterećenje“, ocijenio je u izjavi za „Nezavisne“ Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske.
Banjalučki taksisti kažu da rijetko izlaze iz grada, ali se slažu sa ostalim prevoznicima: usvojene putarine su preskupe.
„Sa takvim cijenama tjeraju vas da tražite alternativne trase. Moje kolege sigurno neće uzimati te godišnje karte, za nas je to puno. A i rijetkost je da mi imamo te duže vožnje“, rekao je za „Nezavisne“ Dragan Purišić, predsjednik Udruženja „Banjalučki taksi“.
Sa druge strane, iz Ministarstva saobraćaja i veza RS kažu da se u Republici Srpskoj naknada za korišćenje autoputa, brzog puta ili njihovog dijela može uvesti ako na istom pravcu postoji alternativni javni put sa savremenim kolovozom za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraćaja.
„Iz ovog proizlazi da nije nametnuta obaveza korisniku da koristi autoput i za to plati putarinu, nego ima slobodan izbor“, poručuju iz resornog ministarstva.
Za ovakav zatvoreni sistem naplate putarine, kako tvrde, opredijelili su se nakon urađene studije koja je pokazala da je ovaj model naplate putarine optimalan za Republiku Srpsku, ako se uzmu u obzir svi faktori (broj stanovnika, broj registrovanih vozila, dužina autoputa koji je u upotrebi, razvoj privrede i ambijent u kom se posluje i dr.). Ova studija je, kako dodaju, i predvidjela određene stimulativne modele za pojedine kategorije, ali je i preporučila visinu putarine.
„Putarine na autoputu ‘9. januar’ propisane su uredbom koja je usvojena u oktobru prošle godine i od tada Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske nije zaprimilo nijedan zahtjev prevoznika, poslovne zajednice ili građana za izmjenu ovih cijena“, tvrde u resornom ministarstvu.
„Nezavisne“ su, podsjetimo, prije nekoliko dana dokazale da je putarina u Srpskoj skuplja nego u brojnim znatno bogatijim evropskim državama, uključujući i Austriju, Sloveniju i Švajcarsku. Poređenje sa cijenama u Evropi možete da vidite klikom OVDJE.
Zatvoreni sistem
Vlada Republike Srpske usvojila je u četvrtak Uredbu o visini putarine, kojom se utvrđuje visina putarine na svih 106 kilometara autoputa koji je u upotrebi, i to kroz zatvoreni sistem naplate.
Tom uredbom nije došlo do povećanja putarine na autoputu „9. januar“. Međutim, poskupjela je na dionici Banjaluka – Čatrnja (Gradiška) sa 2,5 KM na 3,5 KM (putnička vozila). Putarina za dionicu Banjaluka – Aleksandrovac iznosi 1,5 KM, a bila je 2,5 KM, a za dionicu Banjaluka – Nova Topola je ostala 2,5 KM.
Ukoliko se odlučite za godišnju kartu, cifre množite sa brojem 400, što znači da će vas vožnja za 12 mjeseci na relaciji Banjaluka – Gradiška koštati – 1.400 KM.
Izvor: Nezavisne / Dejan Sladojević
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca