Connect with us

PRIVREDA

Njemačkoj će do 2030. nedostajati šest miliona radnika, slobodnih radnih mjesta trenutno 1,4 miliona

Objavljeno

 


njemacka 1

Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj je 1,4 miliona. Dojče vele javlja da će toj zemlji do 2030. godine nedostajati šest milion radnika.

Državljani Crne Gore trenutno čekaju tri do četiri mjeseca na radnu vizu.

Zainteresovanost građana Crne Gore, ali i Balkana da zaposlenje pronađu u Njemčkoj raste. Šansu građani sa ovih prostora vide i u činjenici da će u Njemačkoj od 1.marta 2020. stupiti na snagu novi zakon, koji se odnosi na useljavanje stručne radne snage van zemalja Evropske unije, prema kojem se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Evropske unije. Ukida se i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način.

Dobre zarade su glavni razlog da građani van EU, i ne samo izvan EU, biraju Njemačku kao buduću destinaciju za rad.

Njemački poslovni portal Gehalt.de objavio je nedavno najnovije podatke o najvišim i najnižim platama u Njemačkoj u 2019. godini.

Najveće plaće u zemlji imaju iskusniji doktori koji godišnje zarađuju oko 115.320 eura bruto, stručnjaci za prodaju ili akvizicije sa zaradom od 99.635 eura bruto, zatim direktori fondova 83.640 eura i doktori specijalisti sa 80.720 eura bruto godišnje.

Reklama

Među najplaćenijima su još i financijsko-računovodstveni menadžeri, regionalni menadžeri prodaje i statističari.

S druge strane, najslabije su plaćeni radnici u kuhinji čija godišnja bruto plaća iznosi oko 21.907 eura, frizeri 23.202 eura, konobari ili konobarice 23.620, radnici u call centru 25.200 i recepcioneri s godišnjom zaradom od 25.370 eura, prenio je Index.hr.

Među najslabije plaćenim radnicima u Njemačkoj nalaze se još blagajnici, kuvari, zubarski asistenti, njegovateljice i vozači.

Prema podacima portala Gehalt.de, radnici na jugu Njemačke primaju znatno veće plate od ostatka zemlje, a najveće plate su ove godine zabilježene u pokrajini Hesse.

Kada je riječ o nedostajučoj radnog snazi, Dojče vele, piše da je razlog što će ovoj zemlji nedostajati toliki broj radnika to što, s jedne strane, Njemačka stari, odnosno sve je više starije populacije. Osim toga, zanatski poslovi su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni i loše plaćeni. Pored toga, njemačka izvozna ekonomija cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je oduvijek imala apsurdne momente.

Zakonom o useljavanju stručne radne snage, koji stupa na snagu 1. marta 2020. Njemačka stvara mogućnost za zapošljavanje građana iz država van Evropske unije, pa i Crne Gore, prvenstveno za kvalifikovanu stručnu radnu snagu. Stručnim radnicima mora prvo biti priznata kvalifikacija u Njemačkoj, a nakon toga apliciraju za vizu.

Reklama

“Zakon o useljavalju stručne radne snage će, po pojedinačnim tačkama, proširiti postojeće mogućnosti useljavanja stručne radne snage u Njemačkoj, a koje su sadržane u Zakonu o prebivalištu. Između ostalog, biće omogućeno useljavanje kvalifikovane stručne radne snage. Pod stručnim licem podrazumijeva se osoba sa najmanje dvije godine stručne spreme, koja je u Njemačkoj prepoznata kao ekvivalentna. Ukida se ograničenje na zanimanja koja su deficitarna. Takođe se ukida tzv. ispit prednosti, što podrazumijeva da prije svakog zapošljavanja stručnjaka iz treće zemlje više nije potrebno utvrđivati da li na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar”, saopšteno je CdM-u iz Ambasade Njemačke u Podgorici.

Napominju da mnogobrojna preduzeća traže kvalifikovanu radnu snagu, prije svega u oblasti zdravstva, njege i tzv. MINT zanimanjima (matematika, informatika, prirodne nauke i tehnika).

“S obzirom na to da je tražnja za IT stručnjacima naročito izražena, za njih važe posebna pravila”, ističu u njemačkoj Ambasadi za CdM.

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu