Connect with us

PRIVREDA

Priča o robotici u BiH: Ljudi koji žive za posao budućnosti

Objavljeno

 


Ideja Seudina Softića i njegovog mladog tima učinile su kompaniju „Autotech“ prepoznatljivim licima i pionirima razvoja i inovacija u svijetu robotike i automatizacije u BiH.

Softićev put do Ilijaša i BiH krenuo je iz slovenskog Velenja.

„Još kao svježe diplomiranom inženjeru elektrotehnike, tokom prvog zaposlenja u slovenskoj kompaniji Gorenje d.o.o., javila se želja da pokrenem nešto što će donijeti neku novost u praksu, te ispuniti i mene kroz nova znanja i iskustva, ali i otvoriti vrata novim klijentima“, započinje svoju priču Softić.

Osvrnuo se na svoje početke u robotici.

„Tako je krenulo uvođenje robotike i automatizacije u proizvodne procese. Zvuči sasvim jednostavno, jel da? Nije nimalo bilo. Bilo je tu mnogo neprospavanih noći, razgovora sa kolegom Matic Dražnikom, razvijanje strategije poslovanja. Mnogo smo rizikovali. Izašli smo iz zone komfora, a onda sam i magistrirao. Imali smo stabilne poslove, ali htjeli smo da mi ostvarujemo vlastite ciljeve. Ništa nije jednostavno plasirati na tržište, zamislite koliko je teško plasirati robote, gdje je već neko unaprijed pustio tu vijest da će roboti ukrasti radna mjesta. Najteže se boriti sa ljudskom sviješću, što smo, opet, s druge strane i shvatili. Nismo riječima uvjeravali, djelima smo uvjerili da niko neće izgubiti posao nego samo da će se posao ubrzati, olakšati“, rekao je Softić.

Na svojim počecima, „Autotech“ je bio mala obrtnička djelatnost koju su polako i oprezno širili. Prepoznati su u Sloveniji, gdje su sarađivali sa velikim kompanijama poput „Skaze“, „Odela“, „Gorenja“ i „Siemensa“.

Reklama

„Nedugo nakon toga smo se proširili na bh. tržište te tamo otvorili poslovnu jedinicu AutotechBH d.o.o. u Ilijašu, sasvim nedaleko od Sarajeva, kako bismo uvijek bili na raspolaganju bh. klijentima. Sada počinjemo da dobivamo projekte u Austriji. Postali smo poznat brend. Cijeli tim se mnogo zalaže. Stalo nam je održati ono što smo stvorili i što ćemo tek stvoriti. Pored toga, na prvom mjestu su nam naši klijenti“, dodaje Softić.

Njegov put nije bio lak. Kao mladi student iz malog grada, došao je u veliki grad sa koferom punim ambicija bez novca.

„Htio ili ne, morao sam učiti. Učio sam gdje sam stizao, kako bi sebi dokazao da mogu završiti elektrotehniku. Upornost, želja, odricanje su ključni faktori za uspjeh. Smatram da je formalno obrazovanje mnogo bitno. Ono nas oblikuje. Stvori navike, koje kasnije itekako dobro dođu, a da izađemo sa fakulteta kao znalci, ni slučajno. Potrebno je mnogo, mnogo samostalnog učenja i doslovno moljenja da te neko nauči nečemu. I dan danas učim. Svojim kolegama stalno govorim da je lično usavršavanje bitno. Od svakog čovjeka možemo nešto naučiti – kakav treba biti ili kakav ne treba biti“, napominje Softić.

Radeći u Bosni i Hercegovini uvidjeli su problem da ne postoji „most“ između teorije i prakse. I tu je „Autotech“ postao most u oblasti robotike i automatizacije. Pružaju edukacije, nude podršku obrazovnim ustanovama i razvijaju nove modele praktične nastave. Kompanija „Autotech BH“ je prepoznata i od strane USAID Projekta „Diaspora Invest“ koji je pomogao u sufinansiranju nabavke nove opreme, s kojim su uspješno realizirali program saradnje i podrške. Za Softića i mladi tim „Autotecha“ svaki novi dan je izazov.

„Moja poruka je učite, trudite se, dokazujte se tamo gdje osjetite da je vrijedno, čuvajte porodicu, uvijek odvojite vrijeme za prijatelje, saslušajte, odvojite vrijeme za porodicu, igrajte se sa svojom djecom. Kad se hoće, sve se može. Tako dobijete još veću motivaciju, a rezultat svega toga je uspjeh, ponos, lični mir i zadovoljstvo“, zaključio je Softić, saopćeno je iz USAID Projekta „Diaspora Invest“.

FENA

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu